Uzgoj šljiva

Uzgoj šljiva

Šljiva raste kao srednje veliko stablo, manje ili više bujna rasta. Pojedine sorte zahtijevaju strane oprašivače, dok se neke oplođuju same. Šljive donose plodove na dvogodišnjim ili trogodišnjim granama. Vrijeme cvjetanja je u aprilu, prije listanja, a plodovi sazrijevaju u augustu, septembru i oktobru, ovisno o sorti. Ne zahtijevaju redovito i obilno obrezivanje. Šljive su bogate vitaminima A i C. Spadaju u niskokalorično voće tako da se preporučuju u ishrani.

Za uzgoj šljive vrlo su značajne ukupne godišnje količine padavina i njihov raspored tokom godine. Većina sorata najbolje uspijeva u krajevima čija je godišnja suma padavina između 700 do 1.000 mm i relativnom vlagom zraka 75 do 85%. Kritična granica za uzgoj šljive je 600 mm padavina godišnje. Ako u periodu formiranja koštice (plod veličine lješnjaka, 20 do 30 dana nakon cvatnje) dođe do nedostatka vode dolazi do masovnog otpadanja zametnutih plodova, a oni koji ostanu su sitni i nepravilno se razvijaju.

Voda i vlažnost:Šljiva je zahtjevnija u potrebama za vodom. U zavisnosti od svih uslova godišnje potrebe šljive za vodom su od 700 do 800 mm. U područjima gdje godišnje padne oko 500 mm neophodno je zalijevanje. Ukoliko to nije moguće intenzivnim agrotehničkim mjerama uticati da se zemljišna vlaga racionalno čuva i koristi. Optimalna relativna vlažnost zraka za gajenje šljive je u granicama od 75 do 85%. Prevelika vlažnost podstiče razvoj bolesti, a kiša pred berbu pucanje pokožice ploda. Niže vrijednosti depresivno deluju na sve životne funkcije i direktno utiču na prinose i kvalitet plodova.

Vjetar:Vjetroviti položaji su nepovoljni za gajenje šljive. Izrazito su štetni suhi vjetrovi u vrijeme cvjetanja i zametanja plodića. Blagi povjetarci su poželjni jer povoljno utiču na provjetravanje jer pospješuju miješanje zraka i sprječavaju pojavu gljivičnih bolesti i podižu ugljen dioksid u zonu krune, odnosno lišća.

Zemljište-Šljiva zahtijeva duboka, rastresita, plodna , strukturna i za vodu propustljiva zemljišta, blago kisele reakcije. Pjeskovita, suha, plitka, kamenita, krečna, teška i vlažna zemljišta sa visokim levelom podzemne vode nisu pogodna. Najbolje rezultate šljiva daje na černozemu, kultivisanim smonicama, aluvijumu, gajnjačama, i drugim sličnim zemljštima.