U ljudskoj ishrani se upotrebljava kuhan i pečen dok je sirov blago otrovan.
Industrijskim postupkom od krompira se dobija škrob, a sječenjem krompira na tanke listiće, zatim odstranjivanjem škroba i pečenjem u vrelom ulju dobija se čips. U industriji se krompir često prerađuje u granule, ljuspice ili brašno, pri čemu se oslobađa od vode.
To se dalje može iskoristiti kao stočna hrana, ali i u ljudskoj ishrani za zgušnjavanje sosova ili omekšavanje poslastica. Škrob, glavni sastojak krompira se hidrolizom može razložiti na glukozu, koja se opet alkoholnim vrenjem može prevesti u alkohol. Na taj način nastaju votka i akvavit, rakija popularna u Skandinaviji.
Oko dve trećine roda krompira se koristi u ishrani, ali krtola se koristi i u druge svrhe. Skrob iz krompira se koristi za ukrućivanje tkanina i tapeta (štirak), kao dodatak bojama da bi se zgusnule, a upotrebljava se i pri štampanju na pamuku i lanu. Krompir se koristi i za dobijanje važnih kiselina: limunske i fumarne, ali i etanola, koji služi kao gorivo i za dobijanje bioplastike.
Nema komentara:
Objavi komentar