Sjeme graha sadrži 23— 30% kvalitetnih bjelančevina.
U njihovom aminokiselinskom sastavu su zastupljene aminokiseline koje su veoma značajne za ljudski organizam (kao tirozin,triptofan, lizin, arganin, cistin, metionin) uslijed čega grah ima veći značaj u ishrani od nekih drugih zrnenih mahunjača, koje sadrže više bjelančevina.Bjelančevine graha su lako svarljive a ljudski organizam ih dobro iskorištava. Hranljiva vrijednost graha proističe i iz okolnosti da njegovo sjeme sadrži prosječno oko 55% škroba.
Sadržaj celuloze u sjemenu je dosta mali (3,8% samo''neznatno veći nego u sočiva) što se pozitivno odražava na svarljivost. Po sadržaju mineralnih materija u sjemenu (5,2%) među zrnenim mahunjačama grah dolazi na treće mesto (poslije soje i graška).Sjeme graha se prvenstveno, a u nas skoro isključivo koristi za ishranu stanovništva. On predstavlja za nas najvažniju bjelančevinastu hranu biljnog porijekla.
Koristi se kao varivo za spravljanje raznih jela. U konzervnoj industriji koristi se za proizvodnju gotovih jela.Ponegdje se njegovo brašno dodaje brašnu žita radi obogaćivanja hljeba bjelančevinama. Kao varivo koristi se i zrno graha u toku voštane zrelosti. U ishrani koristi se kao povrće (boranija), mlade nedozrele mahune onih odlika graha u kojih su one sočne mesnate i bez grubog vezivnog tkiva.Zrno graha predstavlja i odličnu koncentrovanu, a njegova zelena masa odličnu kabastu stočnu hranu. Slama graha, a naročito mahune mogu se koristiti za ishranu preživara — najbolje ovaca, ali je hranljiva vrijednost i svarljivost dosta mala.
U savremenoj ratarskoj proizvodnji slama graha se zaorava.Grah, kao i ostale zrnene mahunjače ima i veliki agrotehnički značaj. Pošto obogaćuje zemljište azotom, odličan je predusev za skoro sve njivske biljke. U našoj proizvodnji ima poseban značaj kao predusjev ozimim strninama, a naročito ozimoj pšenici. Naime, grah dosta rano stasava, tako da poslije žetve ima dovoljno vremena za kvalitetnu obradu i predsetvenu pripremu zemljišta.
Nema komentara:
Objavi komentar