Štetočine krompira(zlatica)

Ovo je tvrdokrilac čija larva čini štete hraneći se većim brojem gajcnih i korovskih biljaka. U nas je jedna od glavnih štetočina krompira, a omiljena hrana krompirovc zlatice je i plavi patlidžan i
paradajz.

Odrasli insekt je ovalnog oblika, žute boje sa crnim prugama na sjajnim pokriocima.U zemljištu prezimi odrasli insekt.U proljeće, obično krajem aprila ili početkom maja, aktiviraju se prezimjele jedinke, kratko se dopunski hrane kada ne nanose veće štete, pa polažu narandžasta jaja u grupicama na naličju lista. Razvoj jaja traje od 5 do 15 dana, zavisno od temperature. Iz jaja se pile narandžasto crvene larve sa crnom glavom i nogama.Na bokovima imaju dva reda crnih tačkica.Stadijum larve traje od 14 do 21 dan.Ispiljene larve imaju nekoliko presvlačenja do odlaska u zemljište. Poslije desetak dana pojavljuje se odrasli insekt.

Najveće štete čine larve hraneći se grickanjem lista. Za veoma kratko vrijeme pri jakom napadu mogu da izazovu golobrst.Jedna larva, u toku razvića pojede ukup-i 25-30 cm2 lista.-imenom plodoreda može se sprečiti masovna pojava ovog insekta. Ipak pri masovnoj pojavi moraju se koristiti inkticidi.Veoma je važno odrediti pravi termin suzbijanja. Pogrešno je primjeniti sckticid kada se pojavljuju odrasli insekti iz zemljišta. To je opravdano samo ako napad izuzetno jak. Zlatica se suzbija radiju mu larve koja je i najosetljivija insekticide. Kada se utvrdi prisustvo četiri larve na deset biljaka paradajza ili živog patlidžana treba izvršiti prvo tretiranje. Ono je opravdano ako je ispiljeno 40-50% larvi.

Već ispiljene larve neće nanijeti veće štete, a insekticid će djelovati i kada se preostale larve ispile iz jaja. Pri izboru insekticida treba imati u vidu da krompirova zlatica vrlo brzo razvija rezistentnost na insekticide, pa treba koristiti insekticide novije generacije ili one na koje ova štetočina u određenom područnije razvila otpornost.Naredne sezone treba koristiti insekticide drugog mehanizma delovanja.U organskoj poljoprivredi preporučuje se upotreba bioloških preparata na bazi bakterije Bacillus thuringicnsis. Na manjim površinama za preporuku je ručno sakupljanje i uništavanje larvi spaljivanjem.

Privredni značaj graha

Sjeme graha sadrži 23— 30% kvalitetnih bjelančevina.

U njihovom aminokiselinskom sastavu su zastupljene aminokiseline koje su veoma značajne za ljudski organizam (kao tirozin,triptofan, lizin, arganin, cistin, metionin) uslijed čega grah ima veći značaj u ishrani od nekih drugih zrnenih mahunjača, koje sadrže više bjelančevina.Bjelančevine graha su lako svarljive a ljudski organizam ih dobro iskorištava. Hranljiva vrijednost graha proističe i iz okolnosti da njegovo sjeme sadrži prosječno oko 55% škroba.

Sadržaj celuloze u sjemenu je dosta mali (3,8% samo''neznatno veći nego u sočiva) što se pozitivno odražava na svarljivost. Po sadržaju mineralnih materija u sjemenu (5,2%) među zrnenim mahunjačama grah dolazi na treće mesto (poslije soje i graška).Sjeme graha se prvenstveno, a u nas skoro isključivo koristi za ishranu stanovništva. On predstavlja za nas najvažniju bjelančevinastu hranu biljnog porijekla.

Koristi se kao varivo za spravljanje raznih jela. U konzervnoj industriji koristi se za proizvodnju gotovih jela.Ponegdje se njegovo brašno dodaje brašnu žita radi obogaćivanja hljeba bjelančevinama. Kao varivo koristi se i zrno graha u toku voštane zrelosti. U ishrani koristi se kao povrće (boranija), mlade nedozrele mahune onih odlika graha u kojih su one sočne mesnate i bez grubog vezivnog tkiva.Zrno graha predstavlja i odličnu koncentrovanu, a njegova zelena masa odličnu kabastu stočnu hranu. Slama graha, a naročito mahune mogu se koristiti za ishranu preživara — najbolje ovaca, ali je hranljiva vrijednost i svarljivost dosta mala.

U savremenoj ratarskoj proizvodnji slama graha se zaorava.Grah, kao i ostale zrnene mahunjače ima i veliki agrotehnički značaj. Pošto obogaćuje zemljište azotom, odličan je predusev za skoro sve njivske biljke. U našoj proizvodnji ima poseban značaj kao predusjev ozimim strninama, a naročito ozimoj pšenici. Naime, grah dosta rano stasava, tako da poslije žetve ima dovoljno vremena za kvalitetnu obradu i predsetvenu pripremu zemljišta.