Krastavac je toploljubiva i na našim prostorima vrlo popularna kultura.
Normalan razvoj u vanjskom uzgoju odvija se kod srednjih dnevnih temperatura viših od 15°C,a optimalna je 25—27°C. Temperature od 3—10° izazivaju zastoj u rastu, smanjuju produktivnost, a ako dulje traju, mogu uzrokovati i ugibanje. Cvatnja počinje kod 15—17°C, a optimalna za oprašivanje je 18—21°C, odnosno 30—40 dana, nakon nicanja,a zametnuti plod razvija se do tehnološke zrelosti za 6—12 dana.
Brzina rasta pojedinih plodova ovisi o broju plodova na biljci.Period plodonošenja traje 1,5—2 mjeseca. Gaji se na svakom plodnom zemljištu. Teška, zabarena i jako kisela zemlja su nepogodna.Za svoj rast i razvoj traži dosta vlage kako u zemljištu tako i u vazduhu.
Relativna vlažnost vazduha treba da je 85—90%
To je teško postići u vanjskim uslovima.Kako se glavna masa korijena nalazi u površinskom dijelu zemljišta (do 35 cm), to prilikom navodnjavanja nije potrebno vlažiti sloj zemlje dublje od 30—35 mm.U početku su zalijevanja rjeđa i sa manjim količinama vode, a kasnije,naročito u vrijeme plodonošenja i berbi, krastavac traži zalijevanje svakih 4—5 dana.Krastavac je dobra predkultura za ostalo povrće; poslije njega dobro uspijevaju paradajz, kupus i paprika. Sam krastavac daje dobre prinose ako dolazi na zemljište koje je prethodno bilo pod travama i leguminozama.
Zemljište treba početi pripremati u jesen, obaveznim dubokim oranjem uz unošenje stajnjaka. U proljeće, vrši se površinska priprema za sjetvu ili sadnju, uz unošenje mineralnih đubriva.
Nema komentara:
Objavi komentar