Prije dvadesetak godina, naročito sa uvođenjem u proizvodnju italijanskih sorata pšenice, uveli smo u praksu i vrlo duboko oranje (30-40 cm ,J više). Kasnije se došlo do zaključka da duboko oranje u mnogim slučajevima nije opravdano, pa se ono posljednjih godina smanjivalo i svelo na racionalnu dubinu, prosječno 20-30 cm.
2.Smanjenje broja obrađivanja.
Umjesto prakse da se posebno ore (nekad i 2-3 puta), tanjira (takođe nekada 2-3 puta) i drlja, a nekad i valja i ravna, ili se izvode i druge višekratne mjere obrade, danas se više operacija obrade povezuje u jednu ili najviše dvije tri. Tako se sva obrada obično sastoji od oranja i od predsjetvene površinske pripreme tla. Ova površinska obrada se izvodi uglavnom u jednom potezu (kombinovanim oruđima). Cesto se oruđa za predsjetvenu pripremu tla vežu za plug, pa se sva obrada obavi u jednom potezu. Danas industrija mašina proizvodi mnogo različitih oruđa koja se mogu kombinovati na ovaj način, a postoje i mašine koje u jednom potezu odmah obrađuju tlo (plug-freza, rotovator, superkultivator i si.).
Takođe se uz ovako smanjen broj operacija obrade veže i đubrenje, pa i sjetve i prskan je herbicidom,tako da se i ove m jere kombinuju sa obrado.m i čitava agrotehnika svodi na najmanju mjeru. U ovu grupu oruđa može se svrstati i rotosider. koji obrađuje tlo i sije u jednom potezu. N jegov rotovator (freza) obrađuje zemljište i unosi i miješa žetvene ostatke i đubrivo, a ujedno i sije. Uz ovo oruđe može se vezati i drljača. Na tlima koja su poslije oranja ostala veoma suha, sa tvrdim plasticama i grudama, gdje se samo jednim prolazom sjetvospremača teško može dobro isitniti i poravnati, može se sjetvospremač vezati za tešku tanjiraču
i sva dopunska obrada obaviti u jednom -potezu, umjesto u više prohoda.Ne treba ni govoriti koliko se tako uštedi na vremenu, troškovima, gaženju tla itd.
3.Obrada bez oranja.
Ima pokušaja da se plug izbaci iz obrade i da se zamijeni samo taniranjem.Ovo se i ranije praktikovalo sa puno opravdanja,kada se zemljište obrađivalo poslije vađenja krompira i repe, pa i poslije nekih drugih okopavina, koje su ostavljale tlo u rastresitom stanju. Međutim, nova
tendencija se odnosi na tanjiranje bez oranja, poslije stm jina i drugih kultura.Neka ispitivanja u
Vojvodini (Kosovac, 1970) pokazuju da se i ovako usjevi mogu uspješno proizvoditi, bar za neko vrijeme. Za ovo je potrebno sa njive iznijeti slamu, kukuruzovinu, stabljike suncokreta i si.
4.Obrada zemljišta samo u trake.
U Americi je vrlo raširen »til-plant« sistem u proizvodnji kukuruza a i još nekih širokorednih usjeva. Mašina til-plantee obrađuje samo traku široku oko 25 cm u koju se sije sjeme u strnište ili drugo prethodno neobrađeno zemljište. Ova kombinovana mašina (si. 65), osim radnih tijela za obradu traka u koje se sije, ima na sebi i plastične sanduke za sjeme, đubrivo, insekticid i granulirani herbicid, tako da u jednom potezu.
Nema komentara:
Objavi komentar