Klima je ograničavajući faktor uzgoja vinove loze. O klimi ovisi izbor sorata, agrotehničke i ampeltehničke mjere gospodarenja u vinogradu, a o tome ovisi kvaliteta grožđa i vina.
TOPLINA- Ona je neophodna za odvijanje životnih procesa vinove loze. Područja sa prosječnom godišnjom temperaturom od 10 do 20C pogodna su za uzgoj vinove loze. Količina topline nekog područja izražava se sumom temperatura, tj. zbrojem svih srednjih dnevnih temperatura iznad 10oC u vegetaciji (april – septembar). Za visoki prirod i kakvoću grožđa potrebne su temperature od 3200C do 4000C.Osim sume temperatura računaju se i sume efektivnih temperatura.Efektivne temperature dobijemo tako da od aktivnih temperatura odbijemo 10C. Za postizanje pune zrelosti grožđa i završetak cijelog vegetacijskog perioda potrebna je određena suma ovih temperatura, a to je ovisno o sorti koja se uzgaja. U periodu zimskog mirovanja većina sorata podnosi temperature do -20C, a u periodu kretanja vegetacije vinova loza je najosjetljivija na niske temperature. Mladice i lišće podnosi temperature do -2C, a cvat stradava već pri 0C. Visoke temperature mogu izazvati opekline na lišću, mladicama i bobicama, a pri temperaturama višim od 38C prestaje rast i razvoj vinove loze. Treba voditi računa o zahtjevima pojedinih sorti prema klimatskim uvjetima i izbjegavati čestu pojavu kasnih proljetnih mrazeva.
SVJETLOST- Neophodna je u procesu fotosinteze. Određeni broj sunčanih sati potreban je za uspješan uzgoj vinove loze i dozrijevanje, a kreće se od 1500 – 2000 sati sijanja Sunca ili 150 – 170 vedrih dana u našim uvijetima.
VLAGA – Obuhvaća sve vrste oborina. Ovisno o godišnjem ciklusu u kojem se vinova loza nalazi, ovisi i količina te raspored potrebnih oborina. Najpovoljnija količina oborina za uzgoj vinove loze je 600 – 800mm. Vinova loza najviše vlage treba u fazi intenzivnog rasta mladica i bobica. Velike količine oborina ometaju cvatnju i oplodnju dok nedostatak oborina za vrijeme dozrijevanja smanjuje prinos i kakvoću grožđa, kao i višak koji uzrokuje pucanje bobica.
VJETROVI – Ovisno o jačini vjetra, vremenu pojave i svojstvima vjetar može imati povoljne i nepovoljne utjecaje na rast i razvoj vinove loze. Umjereni i jaki vjetrovi povoljnisu pri oprašivanju i oplodnji (osim suhih i toplih vjetrova u vrijeme cvatnje), dok su snažni ili olujni vjetrovi nepovoljni jer lome mladice, sprečavaju oplodnju, isušuju tlo itd.
TLO- Vinovoj lozi odgovaraju lagana, prozračna i propusna tla sa dobrim vodo-zračnim odnosom, povoljnim za razvoj mikroorganizama i korijena. Teška glinena tla nisu pogodna zbog slabih vodo-zračnih odnosa, što uzrokuje zbijanje korijena, manji razvoj korijenovih dlačica te ta tla imaju nepovoljna toplinska svojstva i previše akumuliraju vlagu koja se može dugo zadržati. Veoma je važan kemijski sastav tla (količina biogenih elemenata) te količina humusa u tlu.
Nema komentara:
Objavi komentar