Korovi nanose poljoprivredi višestruke, ogromne štete. Nemamo tačnih podataka koliko ta šteta iznosi.
Prema nekim procjenama, štete od korova iznose 10— 15% od vrijednosti svjetske poljoprivredne proizvodnje, a to godišnje iznosi blizu 300 miliona tona hrane i drugih proizvoda. Tome treba dodati još i troškove borbe protiv korova, zatim otežanu žetvu, sušenje i uskladištenje ratarskih proizvoda, smanjen njihov kvalitet itd. Prema nekim mišljenjima,štete od korova su veće od štete od svih biljnih bolesti i štetočina uzetih zajedno.Korovi su stalno prisutni i stalno nanose štete. Međutim, javnost manje zna o njima, jer njih ne prati dramatičan publicitet kao prilikom pojave epidemija biljih bolesti i napada insekata.Prema jednoj analizi, od svih šteta u poljoprivredi SAD, 13% otpada na štete na zemljištu (erozija i si.), 26% na štete od biljnih bolesti, 10% na štetočine,17% na štete od bolesti domaćih životinja, a 34% na štete od korova.
1.Korovi zauzimaju nadzemni i podzemni prostor, zasjenjuju i guše kulturne biljke oduzimajući im svjetlo i životni prostor. Nije rijedak slučaj potpunog propadanja usjeva zbog zagušenosti korovom. Masovnom pojavom gorušice, npr., potpuno je propala pšenica na mnogim njivama u Sremu 1948.godine.
2. Troše veliku količinu hrane i vode iz tla. Osjak, npr., pri jačoj zakorovljenosti iznosi 138 kg N, 51 kg P i 167 kg K sa jednog hektara. Za obrazovanje1 kg suhe materije korovi utroše 250— 1.000 1 vode. Jedna biljka gorušice potroši 2— 4 puta više hrane i vode nego biljka zobi. Naročito mnogo hraniva i vode troše korovi velikog habitusa (štir, pepeljuga, divlji sirak itd.). Oni ujedno oduzimaju i najviše svjetla, životnog prostora i najviše guše usjeve.Korovi i samonikli usjevi (od osutog sjemena) jako smanjuju sadržaj nitratnog azota u tlu. U jednom ispitivanju sadržaj toga hraniva u parceli bez korova i samoniklih usjeva bio je 67— 137 kg/ha, a u parceli sa korovom i samoniklom pšenicom svega 11— 40 kg/ha.
3. Snizuju prinose kulturnih biljaka. To sniženje može biti veoma veliko.
4. Umanjuju kvalitet poljoprivrednih proizvoda, brašna, mlijeka, mesa i dr., zbog neprijatnog mirisa i okusa.
5. Neki korovi su otrovni za ljude, stoku, ribe ili divljač. Trovanje od korova (ploda, lista, stabljike itd.) može biti blaže prirode, ali može biti teško i smrtonosno. Neki korovi, naročito bodljikavi i otrovni, izazivaju oštećenja na koži čovjeka kada ih plijevi ili na stoci dok pase, a drugi uzrokuju alergije i druge zdravstvene smetnje.
6. Snizuju temperaturu tla i isušuju ga zbog pojačane transpiracije i zasjenjivanja.
7.Otežavaju, a u nekim slučajevima onemogućavaju, obradu zemljišta,naročito oni sa vrlo jakom rizomima. Takođe otežavaju žetvu i vršidbu, usjeva, kosidbu i sušenje krme, primjenu đubriva i sredstava za zaštitu bilja i uskladištenje ratarskih proizvoda.
8. Uzrokuju polijeganje usjeva, naročito oni koji se povijaju oko stabljike(Slak, vijušac, priljepača, grahorice itđ.). Žetva takvih usjeva je jako otežana.
9.Neki korovi svojim korijenskim izlučevinama ili proizvodima razlaganja loše djeluju na kulturne biljke (negativna alelopatija).
10. Neki su direktni paraziti ili poluparaziti kulturnih biljaka (viline košiće,volovod, zvečac itd.).
11.Drugi se spontano ukrštavaju sa srodnim kulturnim biljkama, pa tako smanjuju kvalitet i količinu prinosa.
12. Korovi su leglo i prenosioci mnogih biljnih bolesti i štetočina.
13. Korovi mogu biti leglo komaraca i drugih insekata štetnih ljudima i domaćim životinjama.
14; Skraćuju vijek korištenja nekih višegodišnjih kultura (lucerke, djeteline itd.).
15. Poskupljuju poljoprivrednu proizvodnju zbog troškova oko njihovog suzbijanja.
16. Uništavanjem korova nanose štete usjevima i zemljištu: mehaničkim i hemijskim uništavanjem korova mogu se oštetiti usjevi, a obrađivanjem tla zbog korova kvari se njegova struktura, gubi organska materija itd.
17.Zakorovljeno zemljište ima manju vrijednost, a izbor kultura na njemu je smanjen.
18.Korovi, naročito suhi, povećavaju opasnost od požara u ekonomskim dvorištima, uz privredne i stambene objekte, u šumama itd.
19. Korovi u vodi otežavaju njeno korištenje za navodnjavanje, plovidbu, ribolov i plivanje, a ometaju i rad hidrocentrala kada se nađu u akumulacionom slivu.
20. Na drugim, nepoljoprivređnim terenima korovi mogu takođe da predstavljaju smetnju: u dvorištima, oko industrijskih objekata, na željezničkim i putevima, linijama dalekovoda, parkovima, igralištima, grobljima.Zabilježeni su slučajevi da korovi rastu na nekim građevinama i istorijskim
spomenicima i oštećuju ih, da zaklanjaju saobraćajne znake kraj ceste, oštećuju plastične folije, tanak sloj asfalta ili betona itd.
21. Korovi kvare i estetski izgled ljudske okoline. Na njima i oko njih se zadržavaju otpaci i nečistoća, a vjetar nosi sjemenke i suhe dijelove korova u naselja, stanove itd.
Nema komentara:
Objavi komentar