Sunčevi zraci djeluju na kožu životinja. Od nje se odbijaju ili djelimično apsorbuju. Ultravioletne zrake više apsorbuje epidermis a manje korium. Dio svjetlosnih zraka prodire dublje do potkožnog tkiva i krvnih sudova.Sunčevi zraci djeluju povoljno na životinje osim kratkotalasnih ultravioletnih koji imaju štetno dejstvo na kožu sa malo pigmenta ili depigmentiranu. Kratki ultra ljubičasti zraci izazivaju proširenje krvnih sudova, crvenilo i zapaljenje kože. Djeluju na ćelije kože u kojima je smješten pigment. Melanin pretvara kratke u duge talase (toplotne). Životinje sa više pigmenta u koži i dlaci su otpornije na štetno delovanje sunčevih zraka.
Svjetlost (vidljivi ljubičasti i plavi zraci) djeluju na promet materija u organizmu, ubrzavajući ga. Zbog toga životinje u tamnim prostorijama duže izdrže bez hrane. Ukoliko se životinje drže u uslovima sa dosta sunčevih zraka, troše više hrane zbog bržeg prometa materija.Sunčevi zraci regulišu promet mineralnih materija (pozitivan uticaj na razvoj kostura), povećavaju broj crvenih krvnih zrnaca i hemoglobina (pigment eritrocita) u krvi, uništavaju štetne mikroorganizme, povećavaju nosivost živine i plodnost životinja (ispoljavanje estrusa, uspješnost osjemenjavanja, broj potomaka i dr.).Ultraljubičasti zraci pretvaraju provitamine (sterine) biljaka, kože i lojnih žlezda ’ životinja u vitamin D2 odnosno D3. Vitamin D reguliše promet mineralnih materija, prije svega kaicijuma i fosfora.
Nosivost živine se povećava sa produžavanjem svjetlosnog dana. S jedne strane svjetlost utiče na uzimanje veće količine hrane u toku dana, a. sa druge preko hipofize djeluje na intenzivniji rad jajnika: Suprotan efekat svjetlost ima na mitarenje (mijenjanje perja) jer ga produžava a u to vrijeme živina ne nosi jaja.Trajanje svjetlosti utiče na postizanje polne zrelosti i ispoljavanje estrusa, naročito onih vrsta koja ispoljavaju sezonsku polnu aktivnost. Kratko trajanje svjetlosnog dana stimuliše polnu aktivnost ovaca a inhibira kobila.
Nema komentara:
Objavi komentar