Kultiviranje zemljišta

Ova mjera priprema tlo slično tanjiranju (tanjiranje i jeste jedna vrsta kultiviranja).

Osim u predsjetvenoj pripremi tla, kultiviranje se primjenjuje i u toku vegetacije, za međurednu obradu širokorednih kultura, radi razbijanja pokorice, uništavanja korova i unošenje đubriva.Kultiviranjem se razbijaju grebenovi, drobe grude, rastresa i miješa tlo (ali se ne okreće), miješaju đubriva, uništavaju korovi (pri tome se podsijecaju rizomi i izbacuju na površinu gdje se suše), razbija pokorica, prekidaju kapilari. Njime se tlo obrađuje na dubinu od 20 cm, a može i dublje — 30-40cm (teški kultivatori). Poslije okopavina, kao i tanjiranjem, kultiviranjem se ponekada zemljište može obraditi i bez oranja.

Opružasti kultivatori jače drobe tlo, ali ga više raspršuju.

Oni više izvlače rizome i korijen korova, ali izbacuju i mokre grude na površinu, koje se, kada se osuše, teško više mogu usitnuti. Za teška, suha i mokra tla pogodni su kruti kultivkultivatori,a za laka elastični.Kultivatori općenito nisu pogodni za vrlo teška,zbijena i zakorovljena zemljišta.Na teškim i nestrukturnim tlima treba prednost dati tanjiranju. Kultiviranje je bolje i na zemljištu zakorovljenom rizomnim:korovima, jer čupa i izbacuje korove na poyršinu (perasti kultivatori). Kultiviranje u proljetnoj predsjetvenoj pripremi ima prednost u sušnim krajevima, jer se njime sitni i miješa zemljište, a ne prevrće, pa je manji gubitak vlage.Opružasti kultivatori se ne oštećuju kada naiđu na prepreke u zemljištu (kamen, panj, žile drveća itd.). U težim tlima imaju ulogu i podrivača, jer ih dreniraju, naročito livade i pašnjake.Kultivirati se može, kao i što se ore, zagonim načinom, na čunak, figurno i prekrivanjem. Najveći učinak se postiže figurnim načinom, koji je osobito pogodan za širokozahvatne i složene agregate.I poslije kultiviranja tlo još treba pripremiti za sjetvu drugim mjerama(drljanjem i si.), osim kada je tlo vrlo rastresito (poslije vađenja repe, krompira itd.) ili na mrazom .iako izmrvljenim zimskim brazdama u proljeće. Sa kultivatorom se može povezati drljača, pa dvije radne operacije spojiti u jednu.

Radna brzina kultiviranja je 6-8 km na sat.

Međuredna kultivacija može biti traktorska i sprežna. U međurednoj kultivaciji u toku vegetacije obrađuje se samo dio površine između redova kultura. Ova mjera se najčešće kombinuje sa prihranjivanjem tzv. kultivatorima-đubrilicama, koji imaju depozitore za mineralno đubrivo.Za pravilnu međurednu kultivaciju neophodno je da je usjev posijan u prave redove. Ako su redovi krivi ili razmak na sastavima nije isti, kultivator može oštetiti ili uništiti usjev.