Sadnju jagode moguće je obaviti u znatno većem broju vremenskih termina nego sadnju većine ostalih vrsta voćaka.
U uslovima obezbjeđenja navodnjavanja, sadnju jagode najbolje je obaviti u ljetnom periodu ( u julu ili avgustu), budući da se već u narednoj vegetaciji može očekivati puno plodonošenje. Pored ljetne sadnje, u širokoj praksi vrlo česta je i jesenja sadnja, a nešto rjeđa je proljetna.Jagodu je moguće saditi ručno, ili na većim površinama, mehanizovano. Ona se obavlja kvalitetnim i zdravim živićima koji najbolje rezultate daju ukoliko su tek izvađeni iz matičnjaka, a ukoliko su čuvani, iste je potrebno pred sadnju osvježiti, potapanjem korijenovog sistema u vodu, u trajanju 1 - 24 sata, u zavisnosti od stepena uvenuća.
Neposredno pred sadnju živica, u cilju boljeg prijema,njihov korijenov sistem se skraćuje za 1/4 - 1/2, uranja u rastvor nikotina, a potom potapa u razrjeđenu smjesu ilovače i balege.Sadnja jagode obavlja se poslije dobre i potpune pripreme zemljišta, kada je Isto umjerene vlažnosti, pri oblačnom vremenu i na istoj dubini na kojoj su živici bili u matičnjaku.Mehanizovana sadnja jagode obavlja se mašinama koje se priključuju za traktor, čija je brzina kretanja 4 - 6 km/h i koje su slične uređajima za sadnju kupusnjača.
Ručnu sadnju jagode moguće je obaviti: sadiljkom, u kanaliće ili pomoću ašova. Sve tri tehnike ručne sadnje podrazumjevaju prethodno obilježavanje redova pomoću kanapa ili žice i dubinu sadnih mjesta 5 - 7 cm. Nakon obavljene sadnje, neophodno je obavezno zalijevanje svakog posađenog živica jagode, u cilju njihovog boljeg prijema.
Nema komentara:
Objavi komentar