Da bi posijano sjeme normalno klijalo i da bi se izniknula biljka normalno razvijala i dala željeni prinos, pored ispunjavanja ostalih neophodnih uslova, i zemljište mora biti u povoljnom stanju.
Za dovođenje tla u povoljno stanje potrebno ga je, prije svega, obraditi. Obradom se najviše djeluje
na fizička svojstva zemljišta.
Ima više razloga za obrađivanje tla. Neki od razloga važe za sve prilike,dok se neki odnose na specifične uslove. Osnovni ciljevi obrade mogu biti:privođenje zemljišta kulturi (antropogenizacija, stvaranje oranice ili kulturnog tla) i redovno iskorištavanje kulturnog tla. Razlozi i ciljevi obrađivanja
tla su sljedeći:
1) Priprema tla za unošenje sjemena. Velika većina vrsta sjemena se prilikom sjetve unosi u tlo da bi na određenoj dubini našla za klijanje povoljne uslove vlage, temperature i svjetlosti (odnosno tame, koja je nekim vrstama sjemena potrebna) i da bi bila zaštićena od nepovoljnih uslova kojim a je sjeme izloženo kada ostane na površini tla (djelovanja prejake insolacije, vjetra i mraza,isušivanja, napada ptica itd.). Da bi se sjeme moglo unijeti na željenu dubinu,zemljište treba da bude za to pripremljeno, odnosno obrađeno.
2) Lakše prodiranje korijena u dubinu. N ije dovoljno da sjeme klija i biljka nikne. Potrebno je da se njen korijen što bolje razvija i što lakše prodire u dublje slojeve tla. Razvijen korijen, sa žilama u dubljim slojevima, nalazi više vode i hrane, a biljka je čvšće vezana za zemlju. Takve biljke su otpornije prema suši, njihov korijen lakše dolazi do hraniva, a jače ukorijenjene biljke
su otpornije prema polijeganju, čupanju i sličnim mehaničkim povredama (manji je i rizik od oštećenja korijena oruđima prilikom obrade tla i si.). Prema tome, obradom se stvara povoljan ne samo sjetveni nego i korijenski sloj zemljišta.
3) Stvaranje i obnavljanje povoljne strukture tla
4) Podsticanje biološke aktivnosti zemljišta i stvaranje pristupačnih biljnih
hraniva iz nepristupačnih (iz organskih i mineralnih materija u tlu).
5) Brža i veća infiltracija i zadržavanje vode u tlu. Obrađeno tlo može da primi više vode nego neobrađeno i da tako stvori zalihu vlage koja' će biti vrlo značajna u periodima suše.
6)Veća infiltracija zraka i njegova veća razmjena između zemljišta i atmosfere.Veći volumen pora i šupljina tla, stvoren obradom, omogućava veći ulazak zraka, koji je važan za mnoge biohemijske procese u zemljištu. U isto vrijeme, veće izlučivanje CO2 iz tla pospješuje fotosintezu usjeva,
7) Uništavanje korova. Qbradom se korovske biljke direktno uništavaju, a korovsko sjeme unosi u dublje slojeve gdje nema uslova za klijanje i nicanje.(Neke vrste obrade mogu i stimulisati razmnožavanje korova zbog sječe i raznošenja rizoma i korijena i zbog izbacivanja korovskog sjemena iz dubljih u površinske slojeve tla gdje nalazi uslove za klijanje i nicanje.)
8) Unošenje đubriva. Đubriva imaju mnogo veći efekat ako se unose u tlo,U zonu korijenovog sistema biljke, nego ako ostanu na površini. Pored đubriva,u tlo se ponekad unose i zemljišni herbicidi i insekticidi.
9)Unošenje biljnih ostataka. Strnjika, slama, kukuruzovina i ostali ostaci i otpaci od usjeva, tratina livada i pašnjaka, kao i uginuli i živi korovi obradom se unose u zemljište, čime se stimuliše njihovo razlaganje i mineralizacija.Na ovaj način zemljište dobija izvjesnu količinu organske materije.
10) Suzbijanje biljnih bolesti i insekata. Mnogi uzročnici biljnih bolesti i insekti prezimljuju u biljnim ostacima (strnjici, slami, kukuruzovini itd.). Oranjem se ovi biljni ostaci unose duboko u zemlju, čime se prekida životni ciklus navedenih organizama, što uzrokuje njihovo uginuće. Obradom se takođe uništavaju biljke — prenosnici raznih bolesti i insekata, a time i ovi paraziti.
1l) Dreniranje i brže sušenje mokrih tala i smanjenje evaporacije na suhim.Obradom- mokrog zemljišta povećava mu se površina, a time i evaporacija. U suhim tlima, odgovarajućim mjerama obrade, prekida se kapilaritet i zatvaraju pukotine u zemljištu kroz koje se gubi vlaga, te se tako ovaj gubitak smanjuje.
Nema komentara:
Objavi komentar