Za uspješan prinos i zadovoljavajuće količine jagoda na određenoj površini presudno je zemljište na kojem se jagoda sadi.
Nakon analize zemljišnih i klimatskih uslova,pretkultura, namjene proizvodnje i mogućnosti plasmana,prije neposrednog zasnivanja zasada jagode neminovno je obaviti sljedeće pripremne radnje: odabrati mikrolokaciju budućeg zasada, odlučiti se o njegovoj veličini, izabrati odgovarajući Sortiment, izvršiti organizaciju teritorije i obaviti pripremu zemljišta za podizanje jagodnjaka.
Izbor mikrolokacije važna je predradnja pri zasnivanju zasada jagode, budući da je ista višegodišnja kultura,odnosno da će novo podignuti zasad ove voćne vrste biti eksploatisan u periodu 3 - 5 godina. Najpogodnije lokacije za zasnivanje jagodnjaka su površine na domak okućnice, u blizini solidnog puta i nedaleko od većeg naseljenog mjesta i prerađivačkog kapaciteta.
Veličina jagodnjaka koji se želi zasnovati prvenstveno zavisi od namjene predviđene proizvodnje.
Ukoliko se želi podići amaterski jagodnjak onda njegova veličina ne prelazi 5oo m2, a ukoliko se želi zasnovati proizvodno-komercijalni zasad onda je ova veličina 5oo m2 - 2 ha. Veći proizvodnokomercijalni zasadi od 2 ha rijeđe se sreću, posebno kod individualnih proizvođača, budući da je jagoda kultura izražene zahtjevnosti u pogledu angažovanosti radne snage,naročito u pojedinim radnim zahvatima tokom njenog uzgoja.Odabir sortimenta za podizanje jagodnjaka prije svega podrazumjeva dobro poznavanje karakteristika aktuelnog sortimenta ove vrste, a izbor genotipova za gajenje mora se podrediti funkciji proizvodnje, odnosno zahtjevima predviđenog tržišta kako po namjeni prinosa,tako i u pogledu njegove visine i kvaliteta.
Organizacija teritorije za podizanje zasada jagode podrazumjeva zasnivanje plodoreda (smjena kultura na parcelama odabrane proizvodne površine), koji u zavisnosti od većeg broja faktora može biti: trodjelni, petodjelni,sedmodjelni i osmodjelni. Uzgoj jagode na jednoj parceli obično traje 3 - 5 godina, a najprikladnije predkulture za ovuvoćnu vrstu su leguminoze i neke povrtarske vrste (boranija,lupina, lubenica i si.), koje pored popravke plodnosti zemljišta ne stimulišu kasnije pri gajenju jagode na tim mjestima pojave bolesti, štetočina i razvoj korova. Kukuruz,jagoda, krompir i paradajz vrste su koje nesmiju predstavljati predkulture za uspješan uzgoj jagode.Priprema zemljišta za podizanje jagodnjaka posljednja je pripremna radnja koja se obavlja neposredno pred sadnju jagode. Ona mora biti usklađena sa intenzifikacijom planirane proizvodnje, a sastoji se iz sljedeća dva dijela: privođenje zemljišta kulturi i popravka fizičko-hemijskih karakteristika zemljišta.Ukoliko je odabrano zemljište na kojem se želi zasnovati jagodnjak krčevina, isto se nemože koristiti u ovu svrhu već se na njemu može planirati uzgoj jagode, kao i skoro svih ostalih vrsta voćaka, tek nakon 3 - 5 godina uzgoja neke od kultura za zelenišno đubrenje ili neke od okopavina.
Takođe, ukoliko je odabrano zemljište zakorovljeno višegodišnjim korovima, iste je neophodno efikasno uništiti kombinacijom obrade (oranje na dubinu lo -15 cm.) i tretiranjem herbicidima (Raundap, Cidocor).Paradajz, grašak, kukuruz i si. nisu poželjne predkulture zauzgoj jagode, budući da su za kasnije posađene živice ove kulture prenosioci niza štetnih bioloških agenasa.
Popravka plodnosti zemljišta odabranog za zasnivanje zasada jagode vrši se organskim i mineralnim đubrivima.
Za manje plodna zemljišta količina dodatog stajnjaka kreće se u intervalu 15 - 2o t/ha, a za izrazito siromašna 3o - 4o t/ha. Količina mineralnih đubriva kojom se vrši popravka plodnosti zemljišta, za kompleksna đubriva NPK (lo:l2:26 ili 15:15:15), kreće se u intervalu 800 - l2oo kg/ha. Sva količina stajnjaka i 2/3 mineralnih đubriva unose se prije oranja, a ostatak mineralnih đubriva pred tanjiranje i frezanje zemljišta. Oranje zemljišta za jagodnjak vrši se pri umjerenoj zemljišnoj vlažnosti (60% vlage od ukupnog vodnog potencijala), i to na dubinu 3o - 4o cm., koja je obzirom da se podzemni sistem jagode razvija uglavnom do dubine od 15 cm., izvjesno dovoljna. Nakon oranja pristupa se ravnjanju, drljanju i frezanju zemljišta, koje je po potrebi neminovno ponoviti i veći broj puta, kako bi zemljište što bolje bilo pripremljeno za sadnju
Nema komentara:
Objavi komentar