Na svim našim parcelama raste ne samo velik ukupan broj korovskih biljaka, nego i velik broj vrsta korova. Na nekim parcelama nalazili smo i preko stotinu različitih vrsta korova, a ponegdje je zakorov- ljenost tako velika da se može izbrojati i preko hiljadu korovskih biljaka po kvadratnom metru zemljišta. Raspoznavanje i određivanje pojedinih vrsta korova važno je zato što je za različite vrste po- nekada potrebno primijeniti različite mjere borbe. To važi za mehaničke i druge mjere uništavanja korova, a naročito za hemijsko suzbijanje. Za sve važnije poljoprivredne kulture postoji velik izbor herbicida, ali odluka o tome koji od njih ćemo izabrati često zavisi najviše od sastava korovske zajednice na nekoj parceli, odnosno od prisutnosti preovlađujućih vrsta korova. Tako ćemo u pšenici, u kojoj dominira recimo gorušica, primijeniti drugačiji herbicid nego tamo gdje preovlađuje priljepača. Jedan herbicid ćemo koristiti u kukuruzu gdje dominiraju štir ili pepeljuga, dok će drugi preparat biti efikasniji u istom usjevu zakorovljenom muharima ili koštanom. Protiv jednogodišnjih korova u nekoj kulturi može biti efikasan jedan preparat, koji je nemoćan protiv višegodišnjih vrsta, pa u ovom drugom slučaju valja birati drugi, efikasniji selektivni herbicid. Protiv nekih otpornijih vrsta korova treba kombinovati dva ili tri herbicida, ili te vrste uništavati kada na parceli nema usjeva nekim totalnim herbicidom.
Neke vrste korova su otrovne, dok druge mogu biti ljekovite.
I iz ovih razloga potrebno je poznavati korovske vrste. U regiji ima 814 vrsta korova. Ekonomski značajnih korova ima oko 180. Nije bilo lako napraviti taj izbor. Bosna i Hercegovina je zemlja sa različitim klimatskim, zemljišnim i reljefnim prilikama i različitom strukturom poljoprivredne proizvodnje. Sastav vegetacije, pa i korovske, u pojedinim područjima zemlje je različit. Dok je u jednom kraju neka biljka opasan korov, u drugom je beznačajna ili je uopšte nema. Uzeti su u obzir samo najvažniji korovi obradivih površina i najštetnije vrste travnjaka. U korove mogu da spadaju veoma različite biljne vrste i kategorije, od alga, preko zeljastih biljaka (kojih je najviše) do grmova i drveća. Većina korova spada u biljke cvjetnice (Anthophyta) ili sjemenjača (Spermatophyta) i to u skrivenosjemenjače (Angiosper- mae). Korove skrivenosjemenjače dijelimo po botaničkoj pripadnosti na monokotiledone i dikotileđone. U monokotiledone spada većina uskolisnih, a u dikotiledone većina širokolisnih korôVa. Od mnogo manjeg značaja za poljoprivredu su korovi koji spadaju u papratnjače (prave paprati i rastavići). Zato će ovdje biti najviše riječi o korovima koji spadaju u monokotiledone i dikotiledone, koji su svrstani u grupe prema pripadnosti familijama. Ovakva podjela je učinjena zbog lakšeg klasificiranja korova u grupe prema osjetljivosti ili otpornosti na pojedine herbicide i zbog lakšeg uočavanja njihovih najvažnijih bioloških osobina i reagova- nja na ekološke uslove.
Nema komentara:
Objavi komentar