Da bi se dobilo mlijeko ekstra kvaliteta sa prihvatljivim brojem mikroorganizama i somatskih ćelija, neophodno je preduzeti određene higijenske mjere od kojih je pravilna higijena vimena najznačajnija.
Mikroorganizmi u mlijeku potiču iz različitih izvora.
Mikroorganizmi najčešće dospijevaju u vime (mliječnu žlezdu) i mlijeko preko vode koja se koristi za pranje sisa prije muže. Voda je idealna podloga za rast i razvoj mikroorganizama. Najzad, u vodi je nastao i cijeli živi svijet pa je ona tako pogodna životna sredina i za mikrorganizme. Kada se vime pere vodom ona se sliva niz sisu i lako dolazi do sisnog otvora. Dovoljno je da do sisnog otvora dospije samo jedna kap vode pa da prodre u sisni kanal potencijalno unoseći mikrooganizme. Takođe, izvor mikroorganizama koji dospijevaju u mlijeko jesu i ruke muzača koje su često zaprljanje ili vlažne usled pranja sisa.
Mleko iz inficiranih četvrti vimena sadrži bakterije koje mogu da se prenose na druge krave putem muže.
Takve su Staphaureus i Strepagalactie bakterije. One se mogu naći duž jedne linije i aparata za mužu i prenositi do sledećih 5-6 krava koje su na muži. Jednom kada se nađu na koži sise, bakterije počinju svoje razmnožavanje. Pogodna mjesta za njihov rast i razvoj predstavljaju pukotine koje nastaju kao posljedica mikrolezija (ranica) na koži sisa. Poslednja istraživanja (Cook N.B., 2002) pokazuju da su pojave novih infekcija vimena direktno povezane sa većom zaprljanošću vimena. Povećan broj somatskih ćellija je znak zapaljenskog oboljenja mliječne žljezde poznatog kao mastitis (upala vimena). Upala vimena nastaje kao posledica patološkog procesa u kome učestvuju patogeni mikroorganizmi. Kod mastitisa dolazi do značajnog smanjenja proizvodnje mlijeka u mliječnoj žljezdi. Troškovi liječenja su značajni naročito kod teških slučajeva sa neizvjesnim ishodom. Nakon izlječenja nivo laktacije se rijetko kad vraća na prethodnu vrijednost, a nisu rijetki i slučajevi izlučenja takvog mastitičnog grla.
Upala vimena kao ekonomski problem
Upala vimena je najskuplja bolest muznih krava koja farmere širom svijeta košta, po nekim procjenama, oko 140 eura po jednom oboljenju. Ovaj trošak se odnosi na: pad proizvodnje mlijeka, trošak odbačenog mlijeka, liječenje, izlučenje, i finansijski gubitak usljed pogoršanja klase mlijeka. U stadu sa 100-ak krava i pojavom mastitisa u 65 slučajeva tokom godine, kao i sa ukupnim brojem somatskih ćelija od 200.000, ukupni godišnji trošak uslijed mastitisa se procjenjuje u svijetu na oko 12.800 eura (izvor: Edmondson i Blowey 2001). Da bi se dobilo mlijeko ekstra kvaliteta sa prihvatljivim brojem mikroorganizama i somatskih ćelija, neophodno je preduzeti određene mjere od kojih je pravilna higijena muže najvažnija.
Postupak prije muže
Prije muže je neophodno sise očistiti i dezinfikovati da bi se smanjio mogući broj mikroorganizama koji mogu dospjeti u mlijeko. To se sprovodi u postupku koji se popularno naziva SUHA MUŽA. Osnovno je da se ne upotrebljava voda ni u kom slučaju u toku pripreme sisa za mužu. Time se značajno smanjuje rizik od prodora mikroorganizama u sisni kanal i mlijeko. Prije čišćenja vimena preporučuje se izmuzavanje tj. proba prvih mlazeva. Postupak je koristan jer se na taj način izlučuju i mikroorganizmi kojih je najviše upravo u prvim mlazevima mlijeka. Sadržaj koji se dobija u toku probe treba pokupiti u posebnu posudu sa crnom podlogom, nikako na “čizmu’’. Zatim, procenti stanje mlijeka prema izgledu i neškodljivo prosuti sadržaj lončeta. Paziti da se sadržaj izmuženog mlijeka ne raznese po podu štale što, ukoliko u njemu ima patogenih mikroorgamizama, može dovesti do širenja infekcije na ostale krave.
Postupak poslije muže
Poslije muže je neophodno da se sise zaštite i dezinfikuju. Brojna istraživanja pokazuju da ukoliko je efikasna dezinfekcija nakon muže, može dovesti do smanjenja pojave novih mastitisa i preko 50%. Treba izbjegavati dezinfekciju sa vodenim rastvorima dezinficijenasa koji se prave neposredno pred nanošenje.
Kvalitet vode koja služi za pravljenje takvog rastvora je od naročitog značaja. Ova voda nije uvijek odgovarajućeg kvaliteta što se ogleda u mogućem prisustvu mikroorganizama (alge, bakterije), preterane koncetracije minerala (kamenac) i rastvorljivih gasova. S toga je neophodno vodu povremeno testirati. Odlike vode kao rastvarača u ovom slučaju direktno mogu imati negativan uticaj na sposobnost dezinficijensa da uništava mikroorganizme. Naročito je nepovoljan uticaj saliniteta vode, njene tvrdoće, prisustva organskih materija i hlora. Salinitet je mjera taloženja vode i određuje se preko sadržaja kalcijum karbonata. Smatra se, a i potvrđeno je kroz brojna istraživanja, da voda saliniteta sa preko 500 jedinica/milion značajno smanjuje koncetraciju raspoloživog joda u dezinficijensu za sise. Tvrda voda sadrži visok nivo kalcijuma, magnezijuma i mangana.
Vode se klasifikuju prema stepenima tvrdoće na meke, veoma meke, tvrde i veoma tvrde.
Dokazano je da pojedine dezinfekcione komponente, kao npr.hlorhexidin, gube svoju baktericidnu moć pri nivou tvrdoće od 20 jedinica/milion. Kada je tvrdoća iznad tog nivoa hlorhexidin se taloži i postaje praktično neaktivan. Period između dvije muže je kritičan za prodor mikroorganizama i razvoj patološkog procesa u mliječnoj žljezdi. Sisni kanal je neposredno nakon muže opušten i delimično otvoren tako da postoji mogućnost prodora mikroorganizama iz spoljne sredine. Da bi se to spriječilo potrebno je sise odmah nakon muže dezinfikovati sredstvom koje ima sposobnost zatvaranja sisnog otvora.
Između dvije muže vimena su izložena različitim nepovoljnim uticajima spoljašnje sredine, prije svega klimatskim.
Stoga je važno da se sise zaštite i spriječi nepovoljno dejstvo klimatskih faktora kao što je jako dejstvo sunčevih zraka, zatim uticaj vlage ili izrazite hladnoće. Sredstva za zaštitu sisa treba da sadrže emulzije i druge kozmetičke sastojke koje mogu da poboljšaju stanje kože sisa. Dodate emulzije doprinose dobrom zdravstvenom stanju kože sisa čineći je glatkom i ravnom i tako smanjuju higijena vimena nakupljanje potencijalnih patogenih uzročnika mastitisa u pukotinama i ragadama na površini kože. Nisu sve emulzije podešene za njegu kože sisa. Izbjegavaju se neke biljne emulzije zatim tzv.bijela ulja (parafin), dok se izuzetno cijeni glicerol. Takođe, ako se emulzije dodaju dezinficijensima za sise, kod pojedinih slučajeva može doći do smanjenja njihovog baktericidnog efekta. Ovo će zavisiti od koncetracije dodatih emulzija. Zdravo, čisto i njegovano vime povoljno utiče na opšte stanje krave i produktivnost, ali je i ogledalo samog farmera, njegove brige i svijesti o značaju pravilne higijene vimena.
Izvor: www.agroplod.rs
Nema komentara:
Objavi komentar