Ljekovito bilje-Bosiljak

Bosiljak je naše narodno omiljeno cvijeće. To je jednogodišnja zeljasta biljka, porijeklom iz Indije. Stablo je visoko do 50 cm, grane su postavljene unakrsno i naspramno.

Listovi su sa drškama, izduženo jajastog oblika, po obodu razrijeđeno testerasti. Cvjetovi su bijeli ili blijedoružičasti, sa kratkim drškama, u grupama od po 6-10, i formiraju duge metličaste cvasti, kojima se završavaju grančice. Cvjeta od maja do augusta. kod nas se gaji od davnina kao ukrasna, začinska i ljekovita biljka a koristi se i u religioznim obredima. Cijela biljka je prijatnog mirisa, a najviše listovi. Ukusa je gorkog i aromatično ljutog. Bere se se nadzemni dio biljke u cvijetu (Basilici herba) i suši u hladu na propuhu. Razmnožava se sjemenom, koje se u bašti ili saksiji sije u martu, a mlade biljke, po dvije zajedno, rasađuju u maju.U toku vegetacije neophodno je redovno okopavanje i zalijevanje. 

Sastav: 

Sadrži etarskog ulja, tanina, saponina i gorkih materija. Količina etarskog ulja nije velika iznosi svega 0,4 do 0,8°/o ali biljka ipak ima vrlo jak miris. U etarskom ulju ima estragola ili metilkavikola, linalola, cineola i drugih antiseptičkih sastojaka koji služe kao konzervans, jer sprječavaju razvoj mnogih mikroorganizama i uništavaju ih. Tako se može objasniti zbog čega se bosiljak nosi na groblje, kad se ide mrtvacu, zbog čega se pokojnik njime kiti itd.

Upotreba: 

Narod, sasvim opravdano, upotrebljava bosiljak kao sredstvo za umirivanje uzbuđenog nervnog sistema, protiv gasova, nadimanja i tegoba u organima za varenje, u obliku začina u jelima ili u obliku čaja poslije jela. Upotrebljavaju ga i protiv nekih crijevnih parazita, često zajedno sa bijelim lukom, zatim za jače mokrenje, za izazivanje boljeg apetita, za povećanje mlječnosti majki koje imaju malo mlijeka, protiv zapaljenja bubrega, za uređivanje menstruacije itd. Nekad nije bilo ni jedne kuće koja nije imala malo bosiljka, ne samo suhog, vezanog u kiticu već i u vrtu, pa često i u loncu, tako da su ga imale svježeg preko cijele godine. To su cvijeće i miris starijeg svijeta. Bosiljak treba proučiti već i zbog toga što se on, kao rjetko koja druga biljka, tako mnogo spominje u narodnoj poeziji i pripovjetkama. Ukoliko se kod nas ide više na jug i istok utoliko je veća i raznovrsnija upotreba bosiljka.

Narodna imena: 

bažilek, bažulek, baselak, basiljak, basilje, bašelak, bo siljak, bosilek, bosilj, krupan bosiljak, bosiljak sarmaš, bosilje, vasleđen, đen, mislođin, murtela, pitomi vesligen, faslidžan, fesligen, fesliđan, feslidžan.