Od generativnih podloga praktično se koriste samo sijanci vinogradarske breskve (Prunus persica (L.), Amygdalus persica L. ili Persica vulgaris Mill,) i badema (Prunus amygdalus L., Amygdalus communis Spach). Od vegetativnih podloga najviše se koristi hibrid badem x breskva, GF 677. Vinogradarska breskva je vodeća podloga za breskvu. Ima dobru klijavost sjemena, daje sijance koji brzo rastu te se siju direktno u rastilo i kaleme iste godine. Tako se proizvodnja sadnica bresaka skraćuje za godinu dana. Ne podnosi zemljišta sa suviše kreča (preko 6% aktivnog kreča), kao i pretjerano vlažna zemljišta (na kojima dolazi do gušenja korjena). Za krečna zemljišta umjesto vinogradarske breskve koristi se sijanac badema ili hibridi badem x breskva. Mišić (1984) navodi da marokanska breskva misir podnosi odlično krečna zemljišta (i do 17% aktivnog kreča). Najbolje je koristiti sjeme vinogradarske breskve žutog mesa, sitnijih koštica i kasnijeg zrijanja ploda. Period naknadnog dozrijevanja sjemena traje oko 90 dana.
Vinogradarska breskva obično živi oko 15 godina.
Nikada ne obrazuje izdanke. Sorte bresaka kalemljene na sijancima vinogradarske breskve bujno rastu, rano prorode i daju visoke prinose dobrog kvaliteta ploda. ova podloga najbolje rezultate daje na umjereno plodnom zemljištu u toplijim, vinogradarskim rejonima. Badem - kao podloga za breskvu kod nas se rijetko upotrebljava. Koristi se samo za zemljišta sa povišenim sadržajem kreča ili pri sadnji breskve na zemljištu gdje je prethodno bila breskva kalemljena na vinogradarsku breskvu. Može se koristiti sjeme slatkog i gorkog badema. U našoj zemlji kao podloga za breskvu više se koristi gorki badem, jer je sjeme jeftinije, a korjen sijanaca ne napada žilogriz. Slatki badem, naročito tanje ljuske, teško je sačuvati od ptica.
Na gorkom bademu ptice nikada ne pričinjavaju štetu, pa je rod lahko sačuvati.
Iako je badem dugovječna voćka, breskva kalemljena na bademu ima dosta kratak vijek. Kalemljene na stalnom mjestu, breskve na bademu imaju nešto duži vijek. Period dobrog odvajanja kore badema je dosta kratak, a i inače je prijem kalema znatno slabiji nego na vinogradarskoj breskvi, zbog toga se o vremenu i kvalitetu kalemljenja mora voditi veća pažnja. Kalemljene na bademu, breskve kasnije prorode, sporije rastu i daju sitnije i manje kvalitetne plodove. Za proizvodnju breskve male bujnosti, može se koristiti patuljasti badem (Amygdalus nana L.), kojeg ima u Deliblatskoj peščari.
Nema komentara:
Objavi komentar