Kruška je dugovječna voćka koja u povoljnim ekološkim uslovima može da živi i do 200 godina.
U intenzivnom gajenju vijek joj je kraći. Njena kruna može da dostigne velike razmjere (do 20 m visine). U prirodi se razvija piramidalna ili široko piramidalnu kruna. Kruška proredi poslije 4- 6 godinu. Sto zavisi od podloge,sorte i primjenjene agrotehnike gajenja. Slabo bujna sorta okalemljena na slabo bujnoj podlozi ranije prorodi.Kruška kao višegodišnja drvenasta listopadna cvijetnica sastoji se od vegetativnih i reproduktivnih (fruktifikacionih) organa.Vegetativni organi su korijen, stablo i list. a reproduktivni organi su cvijet. sjeme i plod. Reproduktivni organi služe za opstanak vrste a vegetativni za održavanje jedinke.
Dobro poznavanje morfološko-bioloških osobina olakšava iznalaženje najprikladnije agrotehnike i time postizanje visoke, redovne proizvodnje dobrog kvaliteta.Korijen je osnovni vegetativni organ kruške. Korijen učvršćuje biljku u zemljištu i iz njega usisava u vodi rastvorene mineralne hranljive materije i prenosi ih u stablo.Kruška obrazuje vertikalni i horizontalni korijen. Vertikalni korijen prodire duboko u zemljište i slabo se grana, dok se horizontalni razvija paralelno s površinom,dobro se razgranjava i obiluje korenovim dlačicama. Korijen šumske divlje kruške obično prodire do 2.5 m duboko u zemljište a ponekad do 4 m i više.Prirodna tendencija kruške je da razvija piramidalnu, rede polupinmidalnu i široku krunu. Osnovne grane u većini sorti razvijaju se pod uglorn od 60°. I pored toga, kruška se, kao i jabuka, najlakše prilagođava različitim oblicima krune. Kruna se sastoji od skeletnih (debljih i jačih) i tanjih obrastajućih grana na kojima su pupoljci, lišće i plodovi.
Kruna kruške je različite veličine, strukture i oblika, što u prvom redu zavisi od naslijednih osobina sorte a zatim od podloge, položaja, zemljišta i visine debla.Rodne grančice kod kruške su vite rodne grančice, krute rodne grančice, prstenasti izraštaji. rodni kolači i složeno rodno drvo.Rodno drvo koje nosi rodne grančice sa starošću smanjuje produktivnost.Najproduktivni je rodno drvo je do 8 godina slarosti, mada je taj vijek kod nekih sorti znatno kraći i svodi se na svega 4 godine.Za proizvodnu praksu je od značaja da se poznaju vrste pupoljaka, posebno cvijetni i spavajući pupoljci.Kod kruške se uspavani pupoljci mogu aktivirati i poslije 10 godina.
Za postizanje visokih prinosa značajno je poznavanje fiziologije cvijetnih pupoljaka (vrijeme obrazovanja, broj cvjetova u cvjetnom pupoljku i đr.)Kod većine sorti cvijetni pupoljci počinju da se obrazuju u toku juna i jula. Vrijeme obrazovanja cvijetnih pupoljaka zavisi uglavnom od godine, vremenskih prilika u toku vegetacije i primenjene agrotehnike. Đubrenjc azotnim dubrivima neposredno pred početak obrazovanja cvijetnih pupoljaka doprinosi povećanju proizvodnje plodova u narednoj godini. Broj cvjetova u jednom cvijetnom pupoljku je različit i zavisi od sorte i uslova sredine. Obično u cvijetnom pupoljku ima od 8 - 10 cvjetova.
Nema komentara:
Objavi komentar