Prvo prskanje:
Izvodi se kada se prvi zeleni listovi pojave iz pupoljka "mišje uši". Izvodi se protiv čađave krastavosti, pepelnice i truleži. Za ovo prskanje koriste se fungicidi na bazi bakra "plavo prskanje". Njime se istovremeno suzbijaju smotavci pupoljaka, lisne uši, grinje (pauci),jabukin cvjetojed i dr. Za ovo prskanje može se koristiti kombinacija: Bakreno vapno 0,5-0,75% ili Kocide 0,3-0,5 + Oleoultracid 0,3% ili Folidol ulje 0,5%, ili umjesto ovih kombinacija može se koristiti: Plavo ulje ili Crveno ulje 2-3% a u fazi roza pupa (pred cvjetanje) Plavo ulje ili Crveno ulje 1-1,5%.
Drugo prskanje:
Namijenjeno je suzbijanju čađave krastavosti,truleži i pepelnice. Ovim prskanjem se istovremeno
suzbijaju grinje (pauci) i mineri lista.Protiv grinja (crvenog pauka) ukoliko su prisutna zimska jaja može se koristiti Nisuron 0,03-0,05%, a protiv lisnih minera Dimilin 0,02% ili Insegar 0,05% ili Nomolt 0,04-0,07%. Za ovo prskanje moguća kombinacija je: Dodin+Kumulus+Dimilin+Nissuron. Umjesto Dodin i Kumulus mogu se koristitit: Stroby, Rubigan, Topas, Sistane i drugi sistemični
fungicidi koji djeluju protiv čađave krastavosti i pepelnice.
Treće prskanje:
Ovo prskanje se izvodi samo ako je produženo cvjetanje uslijed kišovitog i hladnog vremena.
Izvodi se samo protiv bolesti (krastavost i pepelnica). Koriste se sistemični fungicidi:Rubigan, Skore, Topas, Stroby, Quadris,Sistane, Anvil i drugi.
Četvrto prskanje:
Izvodi se pri kraju cvjetanja (precvjetavanje).Namjenjeno je suzbijanju čađave krastavosti, truleži i pepelnice, te za lisne minere.Jedna od mogućih kombinacija je Dithane 0,25% + Kumulus 0,3-0,5% + Insegar 0,05%.
Peto prskanje:
Ovo je drugo prskanje poslije cvjetanja,izvodi se 10-14 dana poslije prethodnog (kraj maja - plodovi veličine lješnjaka). Izvodi se protiv čađave krastavosti i pepelnice a započinje suzbijanje protiv jabučnog savijača. Dobra kombinacija za ovo prskanje je sistemični fungicid plus bioinsekticid, odnosno, Sistane MZ 0,2-0,3% + Bactospeine 0,1-0,5%.
Šesto prskanje:
Izvodi se 10-14 dana nakon prethodnog, plodovi veličine oraha. Namjenjeno je protiv čađave krastavosti i pepelnice i eventualno smotavca-savijača i drugih štetočina. Moguća kombinacija je Rubigan + Basudin.
Sedmo prskanje:
Izvodi se krajem jula - početkom avgusta protiv čađave krastavosti, pepelnice, te druge generacije savijača i crvenog pauka. Moguća kombinacija je Kaptan + Reldan + Neoron. Za kasne sorte nakon 10 do 14 dana može se izvesti još jedno prskanje protiv istih uzročnika bolesti i štetočina.
Ovaj program se daje kao orijentacija ali svaki voćar treba sam da procjeni pravo vrijeme i rokove suzbijanja, kao i da izvrši odabir pravog pesticida i doza vodeći računa o zaštiti čovjekove okoline. Za male plantažne zasade u nekim godinama bit će dovoljno 4 do 5 prskanja, a za veće zasade i u nepovoljnim vremenskim prilikama treba obaviti preko 10 prskanja kako bi se izbjegle moguće štete i dobili kvalitetni plodovi jabuka.
Prikazani su postovi s oznakom Jabučasto. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom Jabučasto. Prikaži sve postove
četvrtak, 16. veljače 2017.
petak, 16. prosinca 2016.
Bolesti jabuke(čađava krastavost)
Krastavost je jedna od najopasnijih bolesti jabuke. Napada list, plod i cvijet. Simptomi na listu su u vidu maslinastih mrlja (pjega).
Pri jačem napadu mlado lišće otpada i nastaje defolijacija (opadanje lišća). Kod kasnih zaraza na listu se javljaju maslinaste pjege koje su jasno oivičene od zdravog dijela lista. U okviru pjega tkivo izumire, poprima crnu boju i suši se.Zaraženi cvjetovi potamne i otpadaju.Plodovi mogu biti zaraženi od zametanja pa do berbe.Najosjetljiviji su mladi plodovi, na njima se javljaju pjege plavkasto-zelene koje kasnije postaju smeđe.Ako zaraženi plodovi ne otpadnu, oni se deformišu i često pucaju. Kod starijih plodova pjege su kružnog oblika ispod kojih se stvara plutasto tkivo koje izgleda kao smeđe kraste.Parazitska gljiva čađave krastavosti prezimljava u, zaraženom, otpalom lišću.
Nakon prvih kiša iz plodnih tijela se oslobađaju spore koje obavljaju primarnu zarazu.
Iz plodnih tijela spore se oslobađaju u dužem vremenskom periodu tako da se infekcije mogu ostvariti kroz čitavo vrijeme oslobađanja spora i do kraja vegetacije ostvariti zarazu na plodovima i lišću jabuka.Suzbijanje. Sakupljanje i uništavanje otpalog lišća na malim plantažama doprinosi smanjenju zaraze. Također ispod okolnih stabala jabuke treba sakupiti i uništiti zaraženo lišće jer je to osnovni izvor infekcije za zaraze u idućoj godini.Kako primarne infekcije počinju u fazi zelenog pupoljka i traju do juna suzbijanje treba započeti prije izbacivanja spora odnosno ostvarivanja infekcije. Sprječavanje ostvarivanja primarne infekcije je najsigurniji način zaštite od čađave krastavosti. Bolest se suzbija tako što se zasad jabuke prska u određenom roku, a što zavisi od fungicida kojim se tretira. U praksi uobičajeni raspored i rokovi prskanja je slijedeći:
> Plavo ili zimsko prskanje, izvodi se u fazi mirovanja ili bubrenja pupoljaka do pojave cvjetnog pupoljka "roza" pupoljak, sa fungicidima na bazi bakra ili kombinacije bakra i mineralnih ulja (Plavo i Crveno ulje);
> Prskanje do cvjetanja sa organskim fungicidima, preventivnim ili sistemičnim ili kombinacijom preventivnih i sistemičnih. Samo izuzetno,ako zbog dugotrajne kiše i hladnog vremena cvjetanje duže traje može se vršiti prskanje u cvjetanju sa istim preparatima. Po pravilu sa preventivnim fungicidima prskanje se vrši češće u razmacima 3-8 dana zavisno od kiše i brzine porasta mladica, dok se sistemičnim fungicidima prskanje može započeti do 3 dana nakon ostvarene infekcije i duže djeluju.
> Poslije cvjetanja, zavisno od kiše, treba obaviti do 4 prskanja, a za kasne sorte treba obaviti još 1-2 prskanja u jesen. Prednost se daje sistemičnim fungicidima neposredno nakon cvjetanja do formiranja ploda veličine oraha jer istovremeno suzbijaju i druge bolesti (pepelnicu).
Pri jačem napadu mlado lišće otpada i nastaje defolijacija (opadanje lišća). Kod kasnih zaraza na listu se javljaju maslinaste pjege koje su jasno oivičene od zdravog dijela lista. U okviru pjega tkivo izumire, poprima crnu boju i suši se.Zaraženi cvjetovi potamne i otpadaju.Plodovi mogu biti zaraženi od zametanja pa do berbe.Najosjetljiviji su mladi plodovi, na njima se javljaju pjege plavkasto-zelene koje kasnije postaju smeđe.Ako zaraženi plodovi ne otpadnu, oni se deformišu i često pucaju. Kod starijih plodova pjege su kružnog oblika ispod kojih se stvara plutasto tkivo koje izgleda kao smeđe kraste.Parazitska gljiva čađave krastavosti prezimljava u, zaraženom, otpalom lišću.
Nakon prvih kiša iz plodnih tijela se oslobađaju spore koje obavljaju primarnu zarazu.
Iz plodnih tijela spore se oslobađaju u dužem vremenskom periodu tako da se infekcije mogu ostvariti kroz čitavo vrijeme oslobađanja spora i do kraja vegetacije ostvariti zarazu na plodovima i lišću jabuka.Suzbijanje. Sakupljanje i uništavanje otpalog lišća na malim plantažama doprinosi smanjenju zaraze. Također ispod okolnih stabala jabuke treba sakupiti i uništiti zaraženo lišće jer je to osnovni izvor infekcije za zaraze u idućoj godini.Kako primarne infekcije počinju u fazi zelenog pupoljka i traju do juna suzbijanje treba započeti prije izbacivanja spora odnosno ostvarivanja infekcije. Sprječavanje ostvarivanja primarne infekcije je najsigurniji način zaštite od čađave krastavosti. Bolest se suzbija tako što se zasad jabuke prska u određenom roku, a što zavisi od fungicida kojim se tretira. U praksi uobičajeni raspored i rokovi prskanja je slijedeći:
> Plavo ili zimsko prskanje, izvodi se u fazi mirovanja ili bubrenja pupoljaka do pojave cvjetnog pupoljka "roza" pupoljak, sa fungicidima na bazi bakra ili kombinacije bakra i mineralnih ulja (Plavo i Crveno ulje);
> Prskanje do cvjetanja sa organskim fungicidima, preventivnim ili sistemičnim ili kombinacijom preventivnih i sistemičnih. Samo izuzetno,ako zbog dugotrajne kiše i hladnog vremena cvjetanje duže traje može se vršiti prskanje u cvjetanju sa istim preparatima. Po pravilu sa preventivnim fungicidima prskanje se vrši češće u razmacima 3-8 dana zavisno od kiše i brzine porasta mladica, dok se sistemičnim fungicidima prskanje može započeti do 3 dana nakon ostvarene infekcije i duže djeluju.
> Poslije cvjetanja, zavisno od kiše, treba obaviti do 4 prskanja, a za kasne sorte treba obaviti još 1-2 prskanja u jesen. Prednost se daje sistemičnim fungicidima neposredno nakon cvjetanja do formiranja ploda veličine oraha jer istovremeno suzbijaju i druge bolesti (pepelnicu).
ponedjeljak, 28. studenoga 2016.
Morfološko-biološke osobine kruške
Kruška je dugovječna voćka koja u povoljnim ekološkim uslovima može da živi i do 200 godina.
U intenzivnom gajenju vijek joj je kraći. Njena kruna može da dostigne velike razmjere (do 20 m visine). U prirodi se razvija piramidalna ili široko piramidalnu kruna. Kruška proredi poslije 4- 6 godinu. Sto zavisi od podloge,sorte i primjenjene agrotehnike gajenja. Slabo bujna sorta okalemljena na slabo bujnoj podlozi ranije prorodi.Kruška kao višegodišnja drvenasta listopadna cvijetnica sastoji se od vegetativnih i reproduktivnih (fruktifikacionih) organa.Vegetativni organi su korijen, stablo i list. a reproduktivni organi su cvijet. sjeme i plod. Reproduktivni organi služe za opstanak vrste a vegetativni za održavanje jedinke.
Dobro poznavanje morfološko-bioloških osobina olakšava iznalaženje najprikladnije agrotehnike i time postizanje visoke, redovne proizvodnje dobrog kvaliteta.Korijen je osnovni vegetativni organ kruške. Korijen učvršćuje biljku u zemljištu i iz njega usisava u vodi rastvorene mineralne hranljive materije i prenosi ih u stablo.Kruška obrazuje vertikalni i horizontalni korijen. Vertikalni korijen prodire duboko u zemljište i slabo se grana, dok se horizontalni razvija paralelno s površinom,dobro se razgranjava i obiluje korenovim dlačicama. Korijen šumske divlje kruške obično prodire do 2.5 m duboko u zemljište a ponekad do 4 m i više.Prirodna tendencija kruške je da razvija piramidalnu, rede polupinmidalnu i široku krunu. Osnovne grane u većini sorti razvijaju se pod uglorn od 60°. I pored toga, kruška se, kao i jabuka, najlakše prilagođava različitim oblicima krune. Kruna se sastoji od skeletnih (debljih i jačih) i tanjih obrastajućih grana na kojima su pupoljci, lišće i plodovi.
Kruna kruške je različite veličine, strukture i oblika, što u prvom redu zavisi od naslijednih osobina sorte a zatim od podloge, položaja, zemljišta i visine debla.Rodne grančice kod kruške su vite rodne grančice, krute rodne grančice, prstenasti izraštaji. rodni kolači i složeno rodno drvo.Rodno drvo koje nosi rodne grančice sa starošću smanjuje produktivnost.Najproduktivni je rodno drvo je do 8 godina slarosti, mada je taj vijek kod nekih sorti znatno kraći i svodi se na svega 4 godine.Za proizvodnu praksu je od značaja da se poznaju vrste pupoljaka, posebno cvijetni i spavajući pupoljci.Kod kruške se uspavani pupoljci mogu aktivirati i poslije 10 godina.
Za postizanje visokih prinosa značajno je poznavanje fiziologije cvijetnih pupoljaka (vrijeme obrazovanja, broj cvjetova u cvjetnom pupoljku i đr.)Kod većine sorti cvijetni pupoljci počinju da se obrazuju u toku juna i jula. Vrijeme obrazovanja cvijetnih pupoljaka zavisi uglavnom od godine, vremenskih prilika u toku vegetacije i primenjene agrotehnike. Đubrenjc azotnim dubrivima neposredno pred početak obrazovanja cvijetnih pupoljaka doprinosi povećanju proizvodnje plodova u narednoj godini. Broj cvjetova u jednom cvijetnom pupoljku je različit i zavisi od sorte i uslova sredine. Obično u cvijetnom pupoljku ima od 8 - 10 cvjetova.
U intenzivnom gajenju vijek joj je kraći. Njena kruna može da dostigne velike razmjere (do 20 m visine). U prirodi se razvija piramidalna ili široko piramidalnu kruna. Kruška proredi poslije 4- 6 godinu. Sto zavisi od podloge,sorte i primjenjene agrotehnike gajenja. Slabo bujna sorta okalemljena na slabo bujnoj podlozi ranije prorodi.Kruška kao višegodišnja drvenasta listopadna cvijetnica sastoji se od vegetativnih i reproduktivnih (fruktifikacionih) organa.Vegetativni organi su korijen, stablo i list. a reproduktivni organi su cvijet. sjeme i plod. Reproduktivni organi služe za opstanak vrste a vegetativni za održavanje jedinke.
Dobro poznavanje morfološko-bioloških osobina olakšava iznalaženje najprikladnije agrotehnike i time postizanje visoke, redovne proizvodnje dobrog kvaliteta.Korijen je osnovni vegetativni organ kruške. Korijen učvršćuje biljku u zemljištu i iz njega usisava u vodi rastvorene mineralne hranljive materije i prenosi ih u stablo.Kruška obrazuje vertikalni i horizontalni korijen. Vertikalni korijen prodire duboko u zemljište i slabo se grana, dok se horizontalni razvija paralelno s površinom,dobro se razgranjava i obiluje korenovim dlačicama. Korijen šumske divlje kruške obično prodire do 2.5 m duboko u zemljište a ponekad do 4 m i više.Prirodna tendencija kruške je da razvija piramidalnu, rede polupinmidalnu i široku krunu. Osnovne grane u većini sorti razvijaju se pod uglorn od 60°. I pored toga, kruška se, kao i jabuka, najlakše prilagođava različitim oblicima krune. Kruna se sastoji od skeletnih (debljih i jačih) i tanjih obrastajućih grana na kojima su pupoljci, lišće i plodovi.
Kruna kruške je različite veličine, strukture i oblika, što u prvom redu zavisi od naslijednih osobina sorte a zatim od podloge, položaja, zemljišta i visine debla.Rodne grančice kod kruške su vite rodne grančice, krute rodne grančice, prstenasti izraštaji. rodni kolači i složeno rodno drvo.Rodno drvo koje nosi rodne grančice sa starošću smanjuje produktivnost.Najproduktivni je rodno drvo je do 8 godina slarosti, mada je taj vijek kod nekih sorti znatno kraći i svodi se na svega 4 godine.Za proizvodnu praksu je od značaja da se poznaju vrste pupoljaka, posebno cvijetni i spavajući pupoljci.Kod kruške se uspavani pupoljci mogu aktivirati i poslije 10 godina.
Za postizanje visokih prinosa značajno je poznavanje fiziologije cvijetnih pupoljaka (vrijeme obrazovanja, broj cvjetova u cvjetnom pupoljku i đr.)Kod većine sorti cvijetni pupoljci počinju da se obrazuju u toku juna i jula. Vrijeme obrazovanja cvijetnih pupoljaka zavisi uglavnom od godine, vremenskih prilika u toku vegetacije i primenjene agrotehnike. Đubrenjc azotnim dubrivima neposredno pred početak obrazovanja cvijetnih pupoljaka doprinosi povećanju proizvodnje plodova u narednoj godini. Broj cvjetova u jednom cvijetnom pupoljku je različit i zavisi od sorte i uslova sredine. Obično u cvijetnom pupoljku ima od 8 - 10 cvjetova.
nedjelja, 23. listopada 2016.
Suzbijanje korova u zasadima jabuka
U zasadu jabuke korovi se mogu suzbijati redovnom obradom (agrotehničke mjere) i hemijski, sa herbicidima, ili kombinovano.
Za male i mlade zasade do četiri godine najbolji i najsigurniji način suzbijanja korova postiže se redovnom obradom, kultiviranjem i okopavanjem.U većim voćnjacima i u nedostatku radne snage može se vršiti kombinovanje agrotehničkih mjera i primjene herbicida. Odnosno, redovna obrada ili košenje između redova voćaka i prskanje sa odgovarajućim selektivnim herbicidima u redu voćaka, površine koja se zbog bočnih grana ne može obraditi kultivatorom. Bilo da se površina između redova obrađuje ili vrši košnja to se izvodi što češće prije nego što korovi odrastu i prouzrokuju moguće štete.Suzbijanje korova u zasadima jabuka može se vršiti samo upotrebom dozvoljenih herbicida.
U cilju upoznavanja mogućnosti primjene herbicida u ovoj publikaciji se daje popis svih registrovanih herbicida za suzbijanje korova u zasadima jabuka.
Obzirom sa višegodišnji korovi (pirika, zubaca, divlji sirak, slak, kupina i drugi) predstavljaju najveći problem, osnovno pravilo je da ove korove treba uništiti prije podizanja zasada. Za tu namjenu registrovani su herbicidi na bazi glifosata: Roundup, Cidokor, Glifogan, Herkules, Boomeffect, kao i na bazi sulfosata: Touch down. Svi nabrojani herbicidi se koriste, zavisno od vrste korova u količini 4-8 l/ha. Prskanje se izvodi u fazi najintenzivnijeg porasta korova na kraju vegetacije kada je intenzivno kretanje sokova u biljci kako bi se herbicid mogao prenijeti do korijenovog sistema korova i na taj način ga uništiti. To se najčeće izvodi nakon žetve pšenice ili drugih žitarica odnosno prije razoravanja površine za sadnju voća. Nakon prskanja obrada se može obaviti čim korovi počnu da se suše bez opasnosti po posađenje voćke.Za suzbijanje korova u mladim zasadima registro van je mali broj herbicida koji se moraju stručno primijeniti zbog plitkog korijena vegetativnih podloga jabuke, to su: Devrinol 7-10 kg/ha, Racer 1-3 l/ha, kerb 3-4 kg/ha,Goal 3-4 l/ha. Ovi herbicidi suzbijaju jednogodišnje šitokolisne korove, a neznatno uskolisne-travne korove.
Primjenjuju se prskanjem na dobro pripremljeno zemljište u fazi mirovanja voćaka od decembra do marta mjeseca.
U slučaju veće zakorovljenosti sa travnim korovima mogu se primijeniti,u fazi vegetacije korova, slijedeći herbicidi: Fusilade super i Fokus ultra u količini 1-1,5 l/ha za jednogodišnje travne korove u fazi 2-3 lista korova ili 3-4 l/ha za višegodišnje travne korove (pirika, divlji sirak) kada su korovi visine 20-40 cm. Mogu se takođe, uz upotrebu odgovarajućih štitnika,primijeniti i totalni herbicidi: Regleone ili Basta u količini 3-4 l/ha. Sa ovim herbicidima prskanje se izvodi češće, 2-3 puta u toku vegetacije, zbog brze regeneracije korova.U voćnjacima starijim od 4 godine registra van je veći broj herbicida koji se moraju stručno primijeniti. Sa velikim uspjehom se koristi preparat Ustinex special u količini do 10 kg/ha. To je kombinovani herbicid koji se sastoji od 3 aktivne materije, te djeluje preko lista i korijena tako da suzbija korove koji su iznikli i one koji naknadno djeluje preko lista i korijena tako da suzbija korove koji su iznikli i one koji naknadno niču. Dobro djeluje na jednogodišnje i višegodišnje korove. Upotrebljava se kada su korovi u bujnom porastu, poslije formiranja plodova jabuke.
Pri radu treba paziti da preparat ne dođe na zelene dijelove voćaka.
Djeluje u toku cijele vegetacije.Od herbicida koji se primjenjuju u fazi mirovanja voćaka na dobro
pripremljeno zemljište registra vani su: Kasoron G u količini 80-120 kg/ha, djeluje na sve vrste korova u toku cijele vegatacije voćaka, Devrinol 7-10 kg/ha, Goal 3-6 l/ha i Reiser 2-4 l/ha.
U toku vegetacije korova mogu se primjeniti folijani herbicidi na bazi glifosata i sulfosata koji su ranije navedeni. Protiv slaka može se koristiti preparat Roustar 8-12 l/ha u fazi intenzivnog porasta slaka, kao i Starane 1,5-21/ha protiv kupine.Za uskolisne-travne korove kako jednogodišnje tako i višegodišnje može se koristiti: Fusilade super, Fokus ultra, Targa super u količini 1-4 l/ha, za jednogodišnje korove 1-1,5 l/ha u fazi 2-3 lista a za višegodišnje 3-4 l/ha u fazi intenzivnog porasta korova (20-40 cm visine).Suzbijanje korova u starijim voćnjacima jabuke može se koristiti i sa
kontaktnim-totalnim herbicidima: Reglone 4-6 l/ha ili Basta 5-7 l/ha. Ovi herbicidi djeluju kontaktom pa ne smiju doći na zelene dijelove voćaka.Djeluju kratko te se u toku vegetacije sa njima vrše 2-3 prskanja.
Za male i mlade zasade do četiri godine najbolji i najsigurniji način suzbijanja korova postiže se redovnom obradom, kultiviranjem i okopavanjem.U većim voćnjacima i u nedostatku radne snage može se vršiti kombinovanje agrotehničkih mjera i primjene herbicida. Odnosno, redovna obrada ili košenje između redova voćaka i prskanje sa odgovarajućim selektivnim herbicidima u redu voćaka, površine koja se zbog bočnih grana ne može obraditi kultivatorom. Bilo da se površina između redova obrađuje ili vrši košnja to se izvodi što češće prije nego što korovi odrastu i prouzrokuju moguće štete.Suzbijanje korova u zasadima jabuka može se vršiti samo upotrebom dozvoljenih herbicida.
U cilju upoznavanja mogućnosti primjene herbicida u ovoj publikaciji se daje popis svih registrovanih herbicida za suzbijanje korova u zasadima jabuka.
Obzirom sa višegodišnji korovi (pirika, zubaca, divlji sirak, slak, kupina i drugi) predstavljaju najveći problem, osnovno pravilo je da ove korove treba uništiti prije podizanja zasada. Za tu namjenu registrovani su herbicidi na bazi glifosata: Roundup, Cidokor, Glifogan, Herkules, Boomeffect, kao i na bazi sulfosata: Touch down. Svi nabrojani herbicidi se koriste, zavisno od vrste korova u količini 4-8 l/ha. Prskanje se izvodi u fazi najintenzivnijeg porasta korova na kraju vegetacije kada je intenzivno kretanje sokova u biljci kako bi se herbicid mogao prenijeti do korijenovog sistema korova i na taj način ga uništiti. To se najčeće izvodi nakon žetve pšenice ili drugih žitarica odnosno prije razoravanja površine za sadnju voća. Nakon prskanja obrada se može obaviti čim korovi počnu da se suše bez opasnosti po posađenje voćke.Za suzbijanje korova u mladim zasadima registro van je mali broj herbicida koji se moraju stručno primijeniti zbog plitkog korijena vegetativnih podloga jabuke, to su: Devrinol 7-10 kg/ha, Racer 1-3 l/ha, kerb 3-4 kg/ha,Goal 3-4 l/ha. Ovi herbicidi suzbijaju jednogodišnje šitokolisne korove, a neznatno uskolisne-travne korove.
Primjenjuju se prskanjem na dobro pripremljeno zemljište u fazi mirovanja voćaka od decembra do marta mjeseca.
U slučaju veće zakorovljenosti sa travnim korovima mogu se primijeniti,u fazi vegetacije korova, slijedeći herbicidi: Fusilade super i Fokus ultra u količini 1-1,5 l/ha za jednogodišnje travne korove u fazi 2-3 lista korova ili 3-4 l/ha za višegodišnje travne korove (pirika, divlji sirak) kada su korovi visine 20-40 cm. Mogu se takođe, uz upotrebu odgovarajućih štitnika,primijeniti i totalni herbicidi: Regleone ili Basta u količini 3-4 l/ha. Sa ovim herbicidima prskanje se izvodi češće, 2-3 puta u toku vegetacije, zbog brze regeneracije korova.U voćnjacima starijim od 4 godine registra van je veći broj herbicida koji se moraju stručno primijeniti. Sa velikim uspjehom se koristi preparat Ustinex special u količini do 10 kg/ha. To je kombinovani herbicid koji se sastoji od 3 aktivne materije, te djeluje preko lista i korijena tako da suzbija korove koji su iznikli i one koji naknadno djeluje preko lista i korijena tako da suzbija korove koji su iznikli i one koji naknadno niču. Dobro djeluje na jednogodišnje i višegodišnje korove. Upotrebljava se kada su korovi u bujnom porastu, poslije formiranja plodova jabuke.
Pri radu treba paziti da preparat ne dođe na zelene dijelove voćaka.
Djeluje u toku cijele vegetacije.Od herbicida koji se primjenjuju u fazi mirovanja voćaka na dobro
pripremljeno zemljište registra vani su: Kasoron G u količini 80-120 kg/ha, djeluje na sve vrste korova u toku cijele vegatacije voćaka, Devrinol 7-10 kg/ha, Goal 3-6 l/ha i Reiser 2-4 l/ha.
U toku vegetacije korova mogu se primjeniti folijani herbicidi na bazi glifosata i sulfosata koji su ranije navedeni. Protiv slaka može se koristiti preparat Roustar 8-12 l/ha u fazi intenzivnog porasta slaka, kao i Starane 1,5-21/ha protiv kupine.Za uskolisne-travne korove kako jednogodišnje tako i višegodišnje može se koristiti: Fusilade super, Fokus ultra, Targa super u količini 1-4 l/ha, za jednogodišnje korove 1-1,5 l/ha u fazi 2-3 lista a za višegodišnje 3-4 l/ha u fazi intenzivnog porasta korova (20-40 cm visine).Suzbijanje korova u starijim voćnjacima jabuke može se koristiti i sa
kontaktnim-totalnim herbicidima: Reglone 4-6 l/ha ili Basta 5-7 l/ha. Ovi herbicidi djeluju kontaktom pa ne smiju doći na zelene dijelove voćaka.Djeluju kratko te se u toku vegetacije sa njima vrše 2-3 prskanja.
Berba i čuvanje plodova jabuke
Berba plodova jabuke je završna operacija, koja se izvodi u određenom periodu vegetacije, tačnije kada su ljetne ili zimske sorte dosegle stadij tehnološke ili fiziološke zrelosti, kada imaju povoljnu obojenost i krupnoću ploda.
Ova operacija je vrlo bitna, jer od vremena i kvaliteta njenog izvođenja zavisi kakva će biti sposobnost plodova za transport, čuvanje i krajnji fmansijski efekt. Pripreme za ovaj posao moraju biti blagovremene i kvalitetne jer se berba na velikim plantažama, još uvijek izvodi ručno, a danas je sve teže naći dovoljan broj radne snage koja će obaviti berbu u optimalnim rokovima.Za sam čin izvođenja berbe neophodno je imati ljestve, platforme,transportna sredstva, palete, holandeze (drvene ili plastične), razne torbe za berbu itd. Na većim objektima berba se izvodi tako da se pune veće palete kojima se plodovi tranportuju do skladišta ili hladnjače.
Za prevoz i manipulaciju sa paletama u voćnjacima se koriste traktorski viljuškari.
Nakon berbe plodovi se u određenim prostorima (skladišta) ili pod nadstrešnicama ručno ili kalibratorom, klasiraju prema boji i krupnoći u ekstra, I i II klasu.Plodovi se pakuju u novu drvenu ili plastičnu ambalažu sa ili bez papirnih uložaka za svaki pojedinačni plod, važu se, umaču u sredstvo za dezinfekciSlikaju, sortiraju po sortama i pohranjuju na čuvanje u obična skladišta ili u hladnjače sa kontrolisanom atmosferom gdje se čuvaju za period 8-9 mjeseci.Tamo gdje je skladište jabuke treba izbjegavati držanje krompira, repe i ostalog povrća jer jabuke poprimaju strane mirise i tako gube na kvalitetu.
Prostorije gdje stoje plodovi treba češće provjetravati i u njih postaviti mamce protiv miševa.
Pored navedenog plodove u običnom skladištu je potrebno bar jednom u 45 dana prebirati jer određeni broj počne da trune, pa ih treba baciti kako bi se proces usporio. Potrebno je za svaku sortu ustanoviti optimalno vrijeme i način čuvanja i sačiniti plan realizacije u odnosu na potražnju i potrebe tržišta. Plodove II i III klase treba prevesti u prostore (skladišta) gdje će čekati dalji proces u preradi (sokovi, koncentrati,kompoti, pulpe, voćna vina, alkohol, sirce i drugo).
Ova operacija je vrlo bitna, jer od vremena i kvaliteta njenog izvođenja zavisi kakva će biti sposobnost plodova za transport, čuvanje i krajnji fmansijski efekt. Pripreme za ovaj posao moraju biti blagovremene i kvalitetne jer se berba na velikim plantažama, još uvijek izvodi ručno, a danas je sve teže naći dovoljan broj radne snage koja će obaviti berbu u optimalnim rokovima.Za sam čin izvođenja berbe neophodno je imati ljestve, platforme,transportna sredstva, palete, holandeze (drvene ili plastične), razne torbe za berbu itd. Na većim objektima berba se izvodi tako da se pune veće palete kojima se plodovi tranportuju do skladišta ili hladnjače.
Za prevoz i manipulaciju sa paletama u voćnjacima se koriste traktorski viljuškari.
Nakon berbe plodovi se u određenim prostorima (skladišta) ili pod nadstrešnicama ručno ili kalibratorom, klasiraju prema boji i krupnoći u ekstra, I i II klasu.Plodovi se pakuju u novu drvenu ili plastičnu ambalažu sa ili bez papirnih uložaka za svaki pojedinačni plod, važu se, umaču u sredstvo za dezinfekciSlikaju, sortiraju po sortama i pohranjuju na čuvanje u obična skladišta ili u hladnjače sa kontrolisanom atmosferom gdje se čuvaju za period 8-9 mjeseci.Tamo gdje je skladište jabuke treba izbjegavati držanje krompira, repe i ostalog povrća jer jabuke poprimaju strane mirise i tako gube na kvalitetu.
Prostorije gdje stoje plodovi treba češće provjetravati i u njih postaviti mamce protiv miševa.
Pored navedenog plodove u običnom skladištu je potrebno bar jednom u 45 dana prebirati jer određeni broj počne da trune, pa ih treba baciti kako bi se proces usporio. Potrebno je za svaku sortu ustanoviti optimalno vrijeme i način čuvanja i sačiniti plan realizacije u odnosu na potražnju i potrebe tržišta. Plodove II i III klase treba prevesti u prostore (skladišta) gdje će čekati dalji proces u preradi (sokovi, koncentrati,kompoti, pulpe, voćna vina, alkohol, sirce i drugo).
četvrtak, 13. listopada 2016.
Navodnjavanje gustih zasada jabuke
Voda ima važnu ulogu u odvijanju fizioloških procesa biljke (fotosinteza,transport mineralnih i organskih materija).
Ako obezbijedimo tokom cijele vegetacije povoljan vodni režim postoji mogućnost da će biljka maksimalno iskoristiti svoje biološke mogu-ćnosti i rodni potencijal. Navodnjavanjem ostvarujemo uslove da utičemo na prinos i kvalitet plodova, redo-vnost rađanja, kao i na vegetativni rast voćaka. Kod voćaka koje se navodnjavaju plodovi imaju veću krupnoću, lišće je sa većom plojkom,intenzivno zelene boje a cvjetni pupoljci se formiraju normalno. U voćnjacima gdje se primjenjuje gusta sadnja na slabo bujnim vegetativnim podlogama gotovo da je obavezno navodnjavanje, ne samo u kritičnim sušnim godinama već kao mjera za postizanje sigurnosti u proizvodnji i visokih prinosa.
Navodnjavanje treba uskladiti sa rasprostranjenosti korijenovog sistema po širini i dubini. Ako gusti zasad nema dovoljno vode stabla zaostaju u porastu i ne formiraju odgovarajući oblik i veličinu krošnje. Propusna sposobnost, mehanički sastav, snabdjevenost humusom, način obrade, struktura zemljišta znatno utiču na iskorištenje vode prilikom navodnjavanja.Stalnim dodavanjem organske mase (stajnjak, treset, glistenjak ili kompost) se na poboljšanje vodno-vazdušnih odnosa a samim tim i na bolje rezultate prilikom korištenja navodnjavanja. Tako se potreba za navodnjavanjem u raznim područjima gajenja jabuke vezuje za temperature. Ako je prosječna temperatura vazduha 16 OC potrebno je obezbijediti oko 700 mm padavina godišnje, a kod temperature 21 OC treba oko 1100 mm vodenog taloga. Za naše proizvodne uslove preporučuje se navodnjavanje kada se pojave kritični periodi u toku vegetacije a posebno:
> Desetak dana poslije precvjetavanja (kraj aprila do 10 maja),
> Period najvećeg vegetativnoga porasta, početak obrazovanja ploda i cvjetnih pupoljaka za naredni rod (20 jun do 15. jul),
> 10-15 dana pred berbu plodova pojedine sorte,
> Dvadesetak dana prije završetka vegetacije.
Prilikom navodnjavanja mora se voditi računa o kvalitetu, čistoći i temperaturi vode. Danas je u primjeni više načina navodnjavanja ali ovom prilikom spomenut ćemo samo nekoliko najvažnijih koji su danas u primjeni:navodnjavanje površinskim brazdama, subirigacija, vještačko kišenje,
podzemno navodnjavanje i sistem kap po kap.Za voćnjake u kojima je primijenjen sistem guste sadnje na M9 podlozi i pri uzgojnim oblicima vretenasti žbun i vitko vreteno najviše je u
primjeni sistem navodnjavanja kap po kap. Ovaj sistem se zasniva na upotrebi niza podzemnih i nadzemnih plastičnih cijevi sa kapaljkama koji rade na vrlo niskom pritisku do 1,0 bara. Prednosti
ovog sistema su:uštede u vodi, relativno mali troškovi po-stavljanja i eksploatacije,kvašenje je površinsko i kontinuirano u zoni korijena.
Loše strane ovog sistema su često začep-ljavanje kapaljki koje može biti mehaničke,hemijske i biološke prirode.Pored svega navedenog mora se istaći da je primjena navodnjavanja u gustim zasadima neophodna,jer ako se želi primijeniti sva najsavremenija agropomotehnika i zaštita u intenzivnim zasadima i postići visok prinos od 3,5-4 vagona plodova po hektaru to ne bi bilo moguće bez primjene navodnjavanja.
Ako obezbijedimo tokom cijele vegetacije povoljan vodni režim postoji mogućnost da će biljka maksimalno iskoristiti svoje biološke mogu-ćnosti i rodni potencijal. Navodnjavanjem ostvarujemo uslove da utičemo na prinos i kvalitet plodova, redo-vnost rađanja, kao i na vegetativni rast voćaka. Kod voćaka koje se navodnjavaju plodovi imaju veću krupnoću, lišće je sa većom plojkom,intenzivno zelene boje a cvjetni pupoljci se formiraju normalno. U voćnjacima gdje se primjenjuje gusta sadnja na slabo bujnim vegetativnim podlogama gotovo da je obavezno navodnjavanje, ne samo u kritičnim sušnim godinama već kao mjera za postizanje sigurnosti u proizvodnji i visokih prinosa.
Navodnjavanje treba uskladiti sa rasprostranjenosti korijenovog sistema po širini i dubini. Ako gusti zasad nema dovoljno vode stabla zaostaju u porastu i ne formiraju odgovarajući oblik i veličinu krošnje. Propusna sposobnost, mehanički sastav, snabdjevenost humusom, način obrade, struktura zemljišta znatno utiču na iskorištenje vode prilikom navodnjavanja.Stalnim dodavanjem organske mase (stajnjak, treset, glistenjak ili kompost) se na poboljšanje vodno-vazdušnih odnosa a samim tim i na bolje rezultate prilikom korištenja navodnjavanja. Tako se potreba za navodnjavanjem u raznim područjima gajenja jabuke vezuje za temperature. Ako je prosječna temperatura vazduha 16 OC potrebno je obezbijediti oko 700 mm padavina godišnje, a kod temperature 21 OC treba oko 1100 mm vodenog taloga. Za naše proizvodne uslove preporučuje se navodnjavanje kada se pojave kritični periodi u toku vegetacije a posebno:
> Desetak dana poslije precvjetavanja (kraj aprila do 10 maja),
> Period najvećeg vegetativnoga porasta, početak obrazovanja ploda i cvjetnih pupoljaka za naredni rod (20 jun do 15. jul),
> 10-15 dana pred berbu plodova pojedine sorte,
> Dvadesetak dana prije završetka vegetacije.
Prilikom navodnjavanja mora se voditi računa o kvalitetu, čistoći i temperaturi vode. Danas je u primjeni više načina navodnjavanja ali ovom prilikom spomenut ćemo samo nekoliko najvažnijih koji su danas u primjeni:navodnjavanje površinskim brazdama, subirigacija, vještačko kišenje,
podzemno navodnjavanje i sistem kap po kap.Za voćnjake u kojima je primijenjen sistem guste sadnje na M9 podlozi i pri uzgojnim oblicima vretenasti žbun i vitko vreteno najviše je u
primjeni sistem navodnjavanja kap po kap. Ovaj sistem se zasniva na upotrebi niza podzemnih i nadzemnih plastičnih cijevi sa kapaljkama koji rade na vrlo niskom pritisku do 1,0 bara. Prednosti
ovog sistema su:uštede u vodi, relativno mali troškovi po-stavljanja i eksploatacije,kvašenje je površinsko i kontinuirano u zoni korijena.
Loše strane ovog sistema su često začep-ljavanje kapaljki koje može biti mehaničke,hemijske i biološke prirode.Pored svega navedenog mora se istaći da je primjena navodnjavanja u gustim zasadima neophodna,jer ako se želi primijeniti sva najsavremenija agropomotehnika i zaštita u intenzivnim zasadima i postići visok prinos od 3,5-4 vagona plodova po hektaru to ne bi bilo moguće bez primjene navodnjavanja.
subota, 20. kolovoza 2016.
5 zanimljivih činjenica o jabukama
Svi znamo da jedna jabuka dnevno čuva zdravlje.
Ovo sočno voće vezuje se za brojne zdravstvene i beauty pogodnosti, uključujući gubitak kilograma, te smanjenje rizika od srčanog udara i pojave karcinoma. Saznajte još neke korisne činjenice o jabukama.
1.Alergija na jabuke su alergije na polen
Kada govorimo o alergijama na hranu, najčešća asocijacija su kikiriki ili jaja. No, činjenica je da su i alergije na jabuke česta pojava. Stručnjaci vjeruju kako je za to odgovoran polen breze, koji se nalazi na površini sveže jabuke.
2.Jabuke su dijetna hrana
Velike količine vode i vlakana koje sadrži jabuka znače da vas ovo voće dugo drži sitima, bez obzira na malo kalorija (svaka jabuka ima otprilike 95 kalorija). No, jabuke skrivaju još jednu veliku prednost: ursolična kiselina koja se nalazi u kori pokazala se vrlo učinkovitom u topljenju masnih naslaga i smanjenju rizika od gojaznosti.
3.Jabuke su raznovrsne
Jabuka je najraznovrsnija jestiva biljka na planeti. Prema riječima stručnjaka, za jabuke Rouana Džejkobsena, samo u SAD-u nekada je postojalo više od 16.000 različitih sorti jabuka, a danas ih na području Amerike ima oko 2.450 vrsta.
4.Oko 30 odsto jabuke bacimo
Klasičnim i uobičajenim načinom jedenja jabuke, kružno oko jezgra, baca se i do 30 odsto jabuke (između 20 i 30 kalorija).
5.Jabuke imaju puno vazduha
Iako neke studije tvrde kako jabuke sadrže čak 25 odsto vazduha, prema pisanju Huffington Posta, količina vazduha u ovom popularnom voću iznosi ipak 18 odsto.
Tekst: Life Content
Izvor: Huffington Post,www.lepotaizdravlje,rs
Ovo sočno voće vezuje se za brojne zdravstvene i beauty pogodnosti, uključujući gubitak kilograma, te smanjenje rizika od srčanog udara i pojave karcinoma. Saznajte još neke korisne činjenice o jabukama.
1.Alergija na jabuke su alergije na polen
Kada govorimo o alergijama na hranu, najčešća asocijacija su kikiriki ili jaja. No, činjenica je da su i alergije na jabuke česta pojava. Stručnjaci vjeruju kako je za to odgovoran polen breze, koji se nalazi na površini sveže jabuke.
2.Jabuke su dijetna hrana
Velike količine vode i vlakana koje sadrži jabuka znače da vas ovo voće dugo drži sitima, bez obzira na malo kalorija (svaka jabuka ima otprilike 95 kalorija). No, jabuke skrivaju još jednu veliku prednost: ursolična kiselina koja se nalazi u kori pokazala se vrlo učinkovitom u topljenju masnih naslaga i smanjenju rizika od gojaznosti.
3.Jabuke su raznovrsne
Jabuka je najraznovrsnija jestiva biljka na planeti. Prema riječima stručnjaka, za jabuke Rouana Džejkobsena, samo u SAD-u nekada je postojalo više od 16.000 različitih sorti jabuka, a danas ih na području Amerike ima oko 2.450 vrsta.
4.Oko 30 odsto jabuke bacimo
Klasičnim i uobičajenim načinom jedenja jabuke, kružno oko jezgra, baca se i do 30 odsto jabuke (između 20 i 30 kalorija).
5.Jabuke imaju puno vazduha
Iako neke studije tvrde kako jabuke sadrže čak 25 odsto vazduha, prema pisanju Huffington Posta, količina vazduha u ovom popularnom voću iznosi ipak 18 odsto.
Tekst: Life Content
Izvor: Huffington Post,www.lepotaizdravlje,rs
četvrtak, 23. lipnja 2016.
Priprema sadnica za uzgoj kruške
Prvo i ono što je najbitnije za samu sadnju je odabir i priprema parcele, odnosno zemljišta, na kom će se podići zasad.
Kruška najbolje uspijeva na dubokom i rastresitom zemljištu. Suviše krečna zemljišta sa više od 3% kreča nisu pogodna jer se javlja hloroza. Voli osunčana područja bez previsokih temperatura, a dobar dio sorti se može uspješno gajiti i na visini do 800 metara.
Na izbor položaja podizanja zasada utiču: reljef, ekspozicija položaja, nagib, izloženost vjetrovima itd. Čišćenje, planiranje terena, analiza zemljišta su bitne stvari, a pomoću analize se određuju bitna hemijska, fizička i pedološka svojstva zemljišta.Kad se ovi uslovi ispune i odrede, na red dolazi duboko oranje zemljišta 65/70 cm, i najbolje ga je obaviti krajem ljeta ili početkom jeseni. Poslije oranja zemlju treba usitniti i iskopati jame,dubine 35 cm.
Zatim na red dolazi sadni materijal, na koji odlazi značajan dio novčanih sredstava, i preporučuje se da sadni materijal bude sertifikovan, ili u narodu poznatiji kao “plava etiketa”. Voćari bi trebalo isključivo da svoj sadni matrijal nabavljaju u ozbiljnim, registrovanim rasadnicima, koji posjeduju kompletnu dokumentaciju o zdravstvenom stanju sadnog materijala kao i sertifikat! Kada se dobije,zdrav i kvalitetan jednogodišnji sadni materijal, korjen sadnice obraditi (ukloniti sve oštećene dijelove) sadnicu staviti u iskopanu zemlju, navući zemlju na nju i ogrnuti je, i dobro nagaziti! Takođe ukoliko uslovi to omogućavaju, trebalo bi da svaka posađena sadnica dobije od 1.0 litara do 1.5 litara vode.
Kruška najbolje uspijeva na dubokom i rastresitom zemljištu. Suviše krečna zemljišta sa više od 3% kreča nisu pogodna jer se javlja hloroza. Voli osunčana područja bez previsokih temperatura, a dobar dio sorti se može uspješno gajiti i na visini do 800 metara.
Na izbor položaja podizanja zasada utiču: reljef, ekspozicija položaja, nagib, izloženost vjetrovima itd. Čišćenje, planiranje terena, analiza zemljišta su bitne stvari, a pomoću analize se određuju bitna hemijska, fizička i pedološka svojstva zemljišta.Kad se ovi uslovi ispune i odrede, na red dolazi duboko oranje zemljišta 65/70 cm, i najbolje ga je obaviti krajem ljeta ili početkom jeseni. Poslije oranja zemlju treba usitniti i iskopati jame,dubine 35 cm.
Zatim na red dolazi sadni materijal, na koji odlazi značajan dio novčanih sredstava, i preporučuje se da sadni materijal bude sertifikovan, ili u narodu poznatiji kao “plava etiketa”. Voćari bi trebalo isključivo da svoj sadni matrijal nabavljaju u ozbiljnim, registrovanim rasadnicima, koji posjeduju kompletnu dokumentaciju o zdravstvenom stanju sadnog materijala kao i sertifikat! Kada se dobije,zdrav i kvalitetan jednogodišnji sadni materijal, korjen sadnice obraditi (ukloniti sve oštećene dijelove) sadnicu staviti u iskopanu zemlju, navući zemlju na nju i ogrnuti je, i dobro nagaziti! Takođe ukoliko uslovi to omogućavaju, trebalo bi da svaka posađena sadnica dobije od 1.0 litara do 1.5 litara vode.
srijeda, 22. lipnja 2016.
Savjeti za sadnju jabuka
Za intenzivne nasade rigolanje ili duboko rahljenje tla je najbolji način pripreme tla za sadnju.
Voćke se tada sade u brazdu.Kopanje jama za sadnju voćaka manje je prikladan način pripreme tla. Primjenjuje se: u starijim voćnjacima kod popune praznih mjesta, na rubovima njiva, na okućnicama ili na strmim terenima.Iskopa se jama za sadnicu.
Sadnicu se postavlja 3-5 cm daleko od kolca.Na korijen se stavlja sloj rahle zemlje debljine 5 - 8 cm koji se dobro nagazi te 20 - 30 kg zrelog stajskog gnoja. Na stajski se gnoj opet stavlja zemlja te se oko voćke oblikuje zdjelica za bolje zadržavanja vode.Dubina sadnje je kao u rasadniku, tj. spojno je mjesto barem 10 cm iznad razine tla.
Još jedna pojava na koju je bitno upozoriti prilikom podizanja zasada jeste da kod jabuke postoje sorte koje su međusobno nekompatibilne, jer je u stvaranju sorte učestvovala druga sorta. Npr.
Jonagold nastao ukrštanjem Jonatana i Golden delišesa, a još je i triploidna sorta, ne može oploditi nikog, a zlatni ne može nju jer je otac,kao i Jonatan koji je majka.Pored navedenih odnosa oprašivanja treba obratiti pažnju da se unutar sortne kompozicije (sorte u zasadu) poklope fenofaze punog cvjetanja.
Optimalnim odnosom rasporeda glavnih sorata i oprašivača smatra se 3:1:1:3 ili 4:2:2:4, ili 3:1:3:1, 4:2:4:2, to znači tri reda glavne sorte jedan oprašivača, i to pod uslovom da imaju dvije sorte koje se
međusobno mogu oprašiti.Može se i unutar reda na svako deseto stablo staviti jedan oprašivač.
Voćke se tada sade u brazdu.Kopanje jama za sadnju voćaka manje je prikladan način pripreme tla. Primjenjuje se: u starijim voćnjacima kod popune praznih mjesta, na rubovima njiva, na okućnicama ili na strmim terenima.Iskopa se jama za sadnicu.
Sadnicu se postavlja 3-5 cm daleko od kolca.Na korijen se stavlja sloj rahle zemlje debljine 5 - 8 cm koji se dobro nagazi te 20 - 30 kg zrelog stajskog gnoja. Na stajski se gnoj opet stavlja zemlja te se oko voćke oblikuje zdjelica za bolje zadržavanja vode.Dubina sadnje je kao u rasadniku, tj. spojno je mjesto barem 10 cm iznad razine tla.
Još jedna pojava na koju je bitno upozoriti prilikom podizanja zasada jeste da kod jabuke postoje sorte koje su međusobno nekompatibilne, jer je u stvaranju sorte učestvovala druga sorta. Npr.
Jonagold nastao ukrštanjem Jonatana i Golden delišesa, a još je i triploidna sorta, ne može oploditi nikog, a zlatni ne može nju jer je otac,kao i Jonatan koji je majka.Pored navedenih odnosa oprašivanja treba obratiti pažnju da se unutar sortne kompozicije (sorte u zasadu) poklope fenofaze punog cvjetanja.
Optimalnim odnosom rasporeda glavnih sorata i oprašivača smatra se 3:1:1:3 ili 4:2:2:4, ili 3:1:3:1, 4:2:4:2, to znači tri reda glavne sorte jedan oprašivača, i to pod uslovom da imaju dvije sorte koje se
međusobno mogu oprašiti.Može se i unutar reda na svako deseto stablo staviti jedan oprašivač.
nedjelja, 3. travnja 2016.
O uzgoju mušmula
Mušmula se najčešće proizvodi kalemljenjem na vegetativne podloge dunje.
Izuzetno se kalemi na sijance oskoruše za pjeskovita i gloga za krečna zemljišta. Samooplodna je i može se gajiti u jednosortnom zasadu.
Zemljište za sadnju se može pripremati cijelom površinom, ili u trake na većim nagibima, a može se zasad podići i na neoranoj površini, kopanjem većih i dubljih jama. Prije sadnje, na osnovu analize zemljišta treba izvršiti popravke zemljišta ili na plodnost ili na pH vrednost, zavisno od rezultata analize.
Najbolje je sadnju obaviti tokom jeseni. Sadnja se preporučuje na 4 x 4 ili 4 x 3 metra, što zahtijeva 625 odnosno 834 sadnice po hektaru. Počinje sa rađanjem od druge godine po sadnji, u punom rodu daje prinos 12-15 t/ha.
Izuzetno se kalemi na sijance oskoruše za pjeskovita i gloga za krečna zemljišta. Samooplodna je i može se gajiti u jednosortnom zasadu.
Zemljište za sadnju se može pripremati cijelom površinom, ili u trake na većim nagibima, a može se zasad podići i na neoranoj površini, kopanjem većih i dubljih jama. Prije sadnje, na osnovu analize zemljišta treba izvršiti popravke zemljišta ili na plodnost ili na pH vrednost, zavisno od rezultata analize.
Najbolje je sadnju obaviti tokom jeseni. Sadnja se preporučuje na 4 x 4 ili 4 x 3 metra, što zahtijeva 625 odnosno 834 sadnice po hektaru. Počinje sa rađanjem od druge godine po sadnji, u punom rodu daje prinos 12-15 t/ha.
Uopšteno o oskoruši
Oskoruša kod nas je vrlo rijetko drvo. Ta voćna vrsta polako izumire, jer se u prirodi teško razmnožava.
Ta vrsta drveta je izvanredno tvrda i žilava, pa su ga naši preci upotrebljavali za izradu raznih kolutova i zupčanika za vodene mlinove, za izradu okretnih osi tzv. svijeće kamenih tegova preša za grožđe te zbog lijepog dekorativnog drveta upotrebljivanog u stolarstvu. Nekada je bilo poželjno da je stablo oskoruše uspijevalo na svakom domaćinstvu, jer ljekovitost plodova, posebno sušenih, koji su se kuhali za ljekovite čajeve, za mljeveno brašno koje se je dodavalo u hljeb, kompot od suhih plodova oskoruše, miješan sa drugim voćem je posebnog okusa.
Oskoruša je prilagodljiva za različita podnebja, prilagođava se na zapuštena i suha zemljišta; jedino je važno da ima dovoljno svjetlosti, a otporna je na sušu i niske temperature. Deblo joj je ravno i prekriveno sa tankom sivo-smeđom korom; koja je raspucana i vrlo slična deblu kruške. Krošnja oskoruše je okruglasta ili piramidasta oblika, razgranata, glavne grane su snažno uspravne, a sa strane na krajevima su više vodoravne. Listovi su neparni (pernati) i sastavljeni od 13 do 21 streličastih dlakavih listića. Pupovi i cvjetni i lisni su poludugi, zašiljeni, ljepljivi, te pokriveni sa nježnim dlačicama, lišče i stablo je lijepo i dekorativno i može nam služiti kao voćno i ukrasno drvo.
Ta vrsta drveta je izvanredno tvrda i žilava, pa su ga naši preci upotrebljavali za izradu raznih kolutova i zupčanika za vodene mlinove, za izradu okretnih osi tzv. svijeće kamenih tegova preša za grožđe te zbog lijepog dekorativnog drveta upotrebljivanog u stolarstvu. Nekada je bilo poželjno da je stablo oskoruše uspijevalo na svakom domaćinstvu, jer ljekovitost plodova, posebno sušenih, koji su se kuhali za ljekovite čajeve, za mljeveno brašno koje se je dodavalo u hljeb, kompot od suhih plodova oskoruše, miješan sa drugim voćem je posebnog okusa.
Oskoruša je prilagodljiva za različita podnebja, prilagođava se na zapuštena i suha zemljišta; jedino je važno da ima dovoljno svjetlosti, a otporna je na sušu i niske temperature. Deblo joj je ravno i prekriveno sa tankom sivo-smeđom korom; koja je raspucana i vrlo slična deblu kruške. Krošnja oskoruše je okruglasta ili piramidasta oblika, razgranata, glavne grane su snažno uspravne, a sa strane na krajevima su više vodoravne. Listovi su neparni (pernati) i sastavljeni od 13 do 21 streličastih dlakavih listića. Pupovi i cvjetni i lisni su poludugi, zašiljeni, ljepljivi, te pokriveni sa nježnim dlačicama, lišče i stablo je lijepo i dekorativno i može nam služiti kao voćno i ukrasno drvo.
Pretplati se na:
Postovi (Atom)