Ukoliko je podizanje zasada jagode, polazeći od konstatovanih zemljišnih i klimatskih uslova, a u skladu sa planiranom intenzifikacijom proizvodnje, provedeno uz potreban broj i optimalan nivo agrotehničkih zahvata, utoliko su zahtjevi za ovim intervencijama, u periodu održavanja zasada, svedeni na minimalnu mjeru.
Naime, dobro pripremljeno i pođubreno zemljište neposredno pred sadnju jagode uslovit će intervenciju hranjivima u periodu plodonošenja ove kulture samo na prihranjivanje azotnim đubrivima, i po potrebi doziranje sa fosfornim i kalijevim đubrivima.Primjenu azotnih đubriva u rodnim jagodnjacima potrebno je provesti veoma oprezno. Prevelike doze dodatog neorganskog azota uslovljavaju veliku bujnost bokora jagode,pogoduju razvoju korovskih biljaka, utiču na slabije zametanje i kvalitet plodova, te smanjuju očekivane prinose.
Dodavanje azota najbolje je provoditi preko organskih đubriva, i to u vidu malča, tokom plodonošenja, u količini od 5 - 6 t/ha. Fosforna i kalijeva đubriva koriste se u rodnim jagodnjacima prema potrebi. Vlažniji klimat uslovljava obavezno doziranje fosfornim đubrivima koja će povoljno stimulisati razvoj korijena, formiranje cvjetova I povećanje čvrstoće mezokarpa ploda.Formulacije kompleksnih NPK mineralnih hranjiva koje se preporučuju za đubrenje zasada jagode u periodu održavanja, su: 9 : 6 : 12 i 16 : 12 : 24 , uz često dodavanje i mikroelemenata magnezija i bora, a rjeđe (na krečnim zemljištima) i mangana i željeza. Kompleksna đubriva u cilju prihranjivanja jagodnjaka dodaju se u tri termina: pred kretanje vegetacije, nakon obavljene berbe i u jesen.
Intenzivna proizvodnja jagode podrazumjeva obavezno navodnjavanje zasada ove kulture tokom njegovog eksplotacionog perioda.Navodnjavanje jagodnjaka treba uskladiti sa fazama razvoja bokora i dozirati prema intenzitetu odvijanja tih faza.Ova agromjera u zasadima jagode provodi se u tri navrata:pred cvjetanje, pred zrenje i berbu i nakon berbe plodova.Prema potrebi, navodnjavanje se može obaviti i u nekom drugom terminu, ukoliko uslovi uzgoja nameću potrebu njegovog provođenja.
Najčešće korišteni sistemi navodnjavanja jagodnjaka su:
- u brazde (nagnutiji tereni),
- vještačka kiša (manje ravni tereni) i
- kap po kap (svi tereni).
Navodnjavanje se obično kombinuje sa unošenjem đubriva u zemljište jagodnjaka, a prosječna količina vode loja se dodaje pri svakom natapanju kreće se u intervalu l00000 - 400000 l/ha.
Nema komentara:
Objavi komentar