Voćarstvo je primjenjena nauka izrazito agrobiološkog karaktera.
Obuhvata preko dvadeset voćnih vrsta s velikim brojem sorti raznovrsnih po storijskom postanku i biološko-privrednim osobinama, pa otuda i vrlo osjetljive prema uslovima života i gajenja.Voćarstvo ima zadatak da proučava biološke i morfološke osobine pitomih voćaka, ekološke činioce, načine razmnožavanja i njegovanja. Kao takvo, voćarstvo je ogranak arborikulture. koja se bavi proučavanjem uslova i načina gajenja svih drvenastih biljaka (ukrasnog šiblja, šumskog drveća itd.).
Nikada ranije u svojoj mnogovjekovnoj hstoriji voćarstvo nije bilo izloženo velikim revolucionarnim promjenama kao u posljednjih trideset godina.
Brz razvitak voćarstva uslovljen je naučnim i tehničkim progresom.
U prvom planu su intenzifikacija i mehanizacija u voćarstvu, zatim mijenjanje sortimenta i uvođenje u prozvodnju novih kvalitetnijih sorti sa većim biološkim potencijalom, iznalaženje novih i ekonomičnih sistema gajenja i formiranje odgovarajuće krune prilagođene vrsti i sorti i ekološkoj sredini, kao i rezidba. obrada, đubrenje, navodnjavanje i zaštita voćaka od bolesti i štetočina.Za privredu naše zemlje voćarstvo je od vrlo velikog značaja. Voćarska proizvodnja i trgovina po važnosti i vrednosti jednaka je onom u ratarstvu, stočarstvu i povrtarstvu. U našoj zemlji postoje odlični prirodni uslovi za gajenje skoro svih vrsta voćaka.Pod povoljnim klimatskim uslovima voćke veoma dobro uspijevaju i na relativno strmim nagibima.
Dobro njegovane voćke daju velike prinose po jedinici površine (do 5 i više vagona).
Svjcži plodovi voćaka su gotovo nezamjenljiva, zdrava hrana, koja vrlo često ima i ljekovito dejstvo i terapeutsku vrijednost.Vrijednost plodova zasniva se na znatnim količinama šećera (l'ruktoza, glukoza i saharoza) i mineralnih soli. kiselina i vitamina.Svjcži plodovi sadrže obično oko 15% šećera, a kesten i da 35% ugljenih hidrata.Groždani Šećer (glukoza) i voćni šećer (levuloza ili l'ruktoza), iako su istog hemijskog sastava, nisu iste slasti. Ako se slast običnog Šećera označi sa 100 onda grožđani šećer ima slast la a voćni 1 /3.Kod jabuke, breskve. kajsije i banane preovladuje redukovani šećer (glukoza i levuloza-fruktoza) i saharoza u skoro podjednakim količinama. Kod trešnje,višnje, ribizle. maline i plodova drugog sitnog voća preovladuje redukovani šećer,sa malo saharoze. U grožđu i smokvi preovladuje redukovani šećer, dok kod ananasa ima više saharoze.
Od kiselina kod jabuke, kruške, trešnje, višnje, breskve. kajsije i šljive preovladuje jabučna kiselina (SO-90%). Kod grožđa preovladuje vinska kiselina, a onda jabučna i samo malo limunske. Kod ribizle, limuna, pomorandže preovladuje linumska kiselina (oko 4/5 ukupnih kiselina).Plodovi, naročito jabuke sadrže tzv. trpke materije (tanin, neki sastojci koji sačinjavaju boju i drugi sastojci koji su manje poznati).Od mineralnih materija najviše ima kalijuma. Kalijumove soli se apsorbuju
u našim tkivima a prije svega u mišićima. Od jedinjenja kalcijunm najviše ima kalcijum-karbonata (1,5-2,7 g na I kg ploda), zatim kalcijum-fosfata i magnezijumsulfata.Plodovi voća najviše sadrže vitamin C, a onda vitamin A (karotin), B (aneurin).B2 (laktotlavin).U toku razvića plodova odvijaju se razne hemijske promjene uslijed čega se mijenja njihov hemijski sastav, od čega zavisi i kvalitet plodova.
Nema komentara:
Objavi komentar