Špinat je rano povrće, koje ubiremo u proljeće pa do kasne jeseni.
Danas je poznato više vrsta špinata koji se međusobno razlikuju po veličini i obliku listova. Njegovi sočni listovi, izrazito su zelene boje koju im daje velika količina klorofila (0,1-.0,2%), pa se s pravom naziva "kraljem povrća s klorofilom".
Kao i sve vrste lisnatog povrća, i špinat ima vrlo malu energetsku vrijednost: 100 grama jestivog dijela ima svega 22 kcal ili 92 kJ, To potiče od male količine hranjivih sastojaka: bjelančevina 2,2%, masti 0,3%, ugljikohidrata 3,9%. Biološka je vrijednost špinata u bogatstvu mineralnih tvari i vitamina. Ukupna količina mineralnih tvari u 100 grama špinata iznosi 1,4 grama, od čega ima najviše kalija 572 mg, kalcija 88 mg, magnezija 56 mg, natrija 55 mg, fosfora 47 mg, sumpora 40 mg, željeza 3 mg. Potrebno je ukazati na sadržaj magnezija koji se rijetko nalazi u namirnicama u tako velikoj količini.
Nekada se mislilo da je špinat jako bogat željezom te stoga pogodan u prehrani u oporavljanju krvne slike. Čak je stvoren i edukativni crtić s popularnim Popajem, koji u teškim životnim situacijama crpi snagu iz limenke špinata, bogate željezom. Međutim, nakon istraživanja, uočeno je da je bogatstvo špinata u folnoj kiselini koja također ima važnu ulogu kod anemija.
Nema komentara:
Objavi komentar