Razmnožavanje jagode sjemenom nema direktan praktičan značaj. Ovaj vid razmnožavanja koristi se uglavnom u oplemenjivačke svrhe, u cilju stvaranja novih sorti jagode.
Jagoda se može razmnožavati na više načina, i to:
- sjemenom,
- dijeljenjem bokora,
- kalemljenjem,
- živićima i
- mikrorazmnožavanjem.
Razmnožavanje djeljenjem bokora, takođe vrlo rijetko se koristi. Ono nalazi primjenu pri razmnožavanju nekih divljih vrsta i remontantnih sorti jagode, obzirom da one ne obrazuju stolone ili ih formiraju u vrlo malom broju. Prilikom dijeljenja bokora , odvojena biljka mora imati najmanje 5 - lo primarnih korjenčiča i 2 - 3 razvijena lista, a broj odvojenih biljaka od dobro razvijenog bokora kreće se od 5 do 20.Razmnožavanje kalemljenjem primjenjuju uglavnom naučno-istraživačke institucije pri testiranju matičnih bokora 12 na prisustvo virusa. Testiranje se izvodi tako što se
novoizbiii vrhovi bokora kaleme na sjemenjake šumske jagode (Fragaria vesca) koji su najbolji indikatori prisustva viroza.
Razmnožavanje živićima koje se ostvaruje zahvaljujući obrazovanju stolona najvažniji je, najlakši i najrašireniji tip razmnožavanja jagode u proizvodnoj praksi.Proizvodnju živica koji će poslužiti kao sadni materijal za podizanje proizvodnih jagodnjaka, u cilju obezbjeđenja kvalitetnog I zdravog sadnog materijala, potrebno je organizovati jedino u matičnjacima specijalizovanim samo za ovu namjenu. U rodnim jagodnjacima ne preporučuje se ostavljanje stolona sa ciljem produkcije živica, jer niti prinos niti broj sadnica u takvim slučajevima nemogu biti optimalni.Poznavajući navedene konstatacije jasno je da je u rodnim zasadima jagode neminovno odstranjivati stolone, u cilju izbjegavanja formiranja živica, a u matičnjacima cvjetove, u cilju izbjegavanja plodonošenja. Razmaci sadnje u matičnjacima najčešće iznose, u redu 3o cm., a između redova I m. Vađenje živica u matičnjacima moguće je obaviti odmah po njihovom obrazovanju, od jula do kraja vegetacije ili u nekim slučajevima, naredne godine, rano u proljeće.
Ukoliko se vađenje obavi u ljetnom periodu uzimaju se samo najrazvijeniji živici sa prvog I drugog nodusa stolona, a ukoliko se isto obavi na kraju vegetacije broj uzetih živica po stolonu može biti znatno veći.Mikrorazmnožavanje jagode predstavlja relativno noviji način razmnožavanja ove kulture koji podrazumjeva produkciju novih jedinki iz meristematskog tkiva matične biljke, u laboratorijskim, odnosno potpuno kontrolisanim uslovima (u pogledu sortne čistoće i zdravstvenog stanja).Ovaj način razmnožavanja obezbjeđuje neuporedivo veću i sigurniju produkciju novih jedinki nego bilo koji drugi vid razmnožavanja jagode.
Nema komentara:
Objavi komentar