U prirodnim populacijama malina se najčšće može naći u brdskim područjima i to, i u uslovima svijetla, ali i u uslovima sjene, uz povećanu vlažnost vazduha i nešto niže ljetne temperature.
Mada malina egzistira i na nadmorskim visinama od 2000 m, proizvodna područja koja se
preporučuju za podizanje novih zasada ove vrste ne bi smjela prelaziti nadmorske visine od l000 m, a za stalnorađajuće sorte 700 - 800 m.Za uspješan uzgoj maline najpodesnija su područja umjerene klime, sa nešto svježijim ljetima i umjereno oštrim zimama.
Takođe, za dobro projektovan malinjak preporučuju se sjeveroistočne ili sjeverozapadne ekspozicije i nagibi terena do 10 %.Malina cvjeta nešto kasnije, te njeni cvjetovi izbjegavaju opasnost izmrzavanja kao posljedicu ranih proljetnih mrazeva. Negativno dejstvo niskih temperatura u ovom periodu može se odraziti prvenstveno na bočna razgranjenja na dvogodišnjim prirastima.Dobro sazreli prirasti maline uspješno odoljevaju dejstvu niskim zimskim temperaturama.
Kod osjetljivijih sorti nekih godina se ipak mogu pojaviti manje ili veće štete od mraza. Faktori koji utiču na osjetljivost na niske zimske temperature i na koje pri podizanju zasada treba obratiti posebnu pažnju su:
- Nedovoljna otpornost sorte na izmrzavanje, kao
njena biološka odlika,
- Loša zdrvenjenost i pripremljenost prirasta za zimu ,
koja može biti posljedica prekomjernog đubrenja azotnim
đubrivima na kraju vegetacije,
- Oštećenja prirasta izazvana napadom štetočina ili
biljnih bolesti,
Nema komentara:
Objavi komentar