Plodna zemljišta treba da su bogata biogenim elementima koji su pristupačni za apsorpciju od strane korjenovog sistema. Pod bogatim zemljištem podrazumijevaju se ona koja su bogata ukupnim količinama biogenih elemenata, bez obzira na stepen njihovog iskorištavanja. Jedno zemljište može da sadrži veću količinu humusa, fosfora i kalijuma. a da voćke istovremeno gladuju. ako ono sadrži veću količinu kalđjuma, koji blokira apsorpciju drugih biogenih elemenata.
Siromašna zemljišta su sva ona koja sadrže pristupačne, ali nedovoljne količine biogenih elemenata.
Prema usvojenoj klasifikaciji o sadržaju najvažnijih biogenih elemenata (mg/ 1 0 0 gvazdušne suhe zemlje), sva zemljišta se dijele na tri klase: I. ii i III. odnosno na dobro obezbijeđena, srednje obezbijeđena i neobezbijeđena, ili, slabo obezbijeđena. 1.' današnjoj agrohemijskoj nauci i praksi usvojena je za sve poljoprivredne kulture sljedeća klasifikacija: Za fosfor i kalijum zemljište I klase je sa sadržajem većim od 20 mg/100 g; 11 klasa je sa 1 0 - 2 0 mg/ 1 0 0 g, i treća klasa je sa manje od 1 0 mg/vazdušne suhe zemlje. Ova klasifikacija je korisna i primjenjiva za ratarske i povrtarske kulture, ali ne i za voćne kulture, jer se one razlikuju u ishrani i potrebama za pojedinim biogenim elementima.
Većina voćnih kultura za ishranu koristi više kalijuma, a vrlo malo fosfora.
Ukoliko je sadržaj fosfora u zemljištu 2 0 mg/ 1 0 0 g vazdušne suhe zemlje, to čini količinu od 1.200 kg/ha P->05 u sloju zemljišta od 40 cm što odgovara količini superfosfata od 6 . 0 0 0 kg/ha. Međutim, sve se voćne kulture po godišnjoj potrošnji fosfora mogu svrstati u tri grupe: sa potrošnjom od 50 ky/ha, 30 kg/ha i 15 kg/ha. Prema tome, voćne kulture koje prosječno godišnje koriste fosfor za svoju ishranu u količini od 50 kg/ha P2 O 5 , ona sa 1.200 kg/ha su teorijski obezbeđene sa fosforom u vremenskom periodu od 24 godine. Za drugu grupu, koje godišnje koriste 30 kg/ha, količina fosfora od 1 200 kg/ha je dovoljna za period od 40 godina, i za treću grupu, koja koristi godišnje fosfora 15 kg/ha, količina od 1.200 kg/ha je za period od 80 godina. Na osnovu dosadašnjih iskustava, došlo se do saznanja da je za većinu voćnih kultura na većim površinama, dovoljan sadržaj fosfora od 5-7 mg,1' 100 g vazdušno suhe zemlje. Navedena količina fosfora u zemljištu odgovara količini od 300-420 kg/ha (P2 O 5 ) ili količini superfosfata od 1.500-2.100 kg/ha, koja je za pojedine voćne kulture dovoljna za period od 6 - 1 2 i više godina.
Klasifiikacija sadržaja kalijuma u zemljištu za većinu voćnih kultura takođe ne odgovara, jer je prosječna potrošnja kalijuma, zavisno od voćne kulture, od II'*—150 kg/ha. Međutim, sadržaj od 20 mg/100 g suhe zemlje odgovara količini od 21«) kg/ha K2 0 , ili količini kalijumove soli od 2.4(M) kg/ha, koja je dovoljna za osam godina gajenja voćaka. Zbog toga se smatra da je za većinu voćnih kultura sasvim dovoljna količina kalijuma od 1 0 - 1 2 mg/ 1 0 0 suhe zemlje. Kalcijum je od velikog značaja za uspješno gajenje voćaka. On se određuje na osnovu pH vrijednosti zemljišta. Smatra se da je najoptimalnija pH vrijednost zemljišta za većinu voćnih kultura. 6 ,2-6,5.
Sadržaj magnezijuma u zemljištu zavisi od sadržaja gline.
Laka zemljišta l klase sadrže preko 10 mg, a teška preko 15 mg. Laka zemljišta II klase sadrže od 5-10 mg. a teška od 10-15 mg. I ,aka zemljišta 111 klase sadrže manje od 6 mg, a teška zemljišta manje od 1 0 mg. Pored navedenih makroelemenata zemljište za gajenje voćaka treba da sadrži i dovoljne količine određenih mikroelemenata. Za sve važne biogene elemente u zemljištu, važno je da budu u određenom odnosu i ravnoteži. Ukoliko je neki biogeni element u zemljištu u znatnom višku od normalnog odnosa sa drugim biogenim elementima, dolazi do izraženog antagonizma u procesu apsorpcije.
Nema komentara:
Objavi komentar