Značaj uljanih biljaka

Uljane biljke imaju veliki privredni značaj, koji proističe iz privrednog značaja biljnih ulja u cjelini. 

Biljna ulja imaju prije svega, značaj u ishrani čovjeka. Ona predstavljaju visokoenergetsku hranu, znatno veće energetske vrednosti od škroba i bjelančevina. Tako je njegova energetska vrijednost 2,37 puta veća od energetske vrednosti škroba. U ishrani čovjeka energetska vrijednost ulja je 2,2 puta veća od šećera, 4 puta veća od hljeba i preko 8 puta veća od vrijednosti krompira. U ishrani ljudi biljna ulja se koriste ili direktno za spravljanje raznih jela i poslastica, ili preko raznih proizvoda prehrambene industrije. 

Tako se od biljnih ulja proizvodi biljna mast i margarin. 

Pored ovoga, ona su važna sirovina u industriji konzervisane hrane, gotovih jela u izradi poslastičarskih proizvoda i dr. Biljna ulja se koriste i u drugim granama industrije. Veoma su važna kao sirovina za proizvodnju sapuna, glicerina, firnajza, uljanih boja, lakova, elektroizolacionih materijala, linoleuma, plastičnih masa, smola, štamparskih boja, traka za pisaće mašine. Neka od njih imaju primjenu u proizvodnji kozmetičkih preparata i u farmaceutskoj industriji. Ulja nekih biljaka (uljane repice, ricinus) služe kao odlična maziva, koja su bila veoma značajna u razvoju mašinogradnje sve dok ih nisu potisla mineralna ulja. Osobine ulja uljanih biljaka su znatno različite kako u pogledu preovlađujućih masnih kiselina koje ulaze u njegov sastav, tako i po viskozitetu, ukusu i mirisu. Neka od njih spadaju u grupu sušivih ulja (ulja visokog jodnog broja), a neka se ponašaju kao sušiva uz dodatak silikativnih materija (polusušiva ulja). Otuda i postoje izvjesne razlike u pogledu korištenja ulja raznih uljanih biljaka. Pored ovoga vrijedi istaći da je sadržaj ulja u sjemenu (ili plodu) u raznih uljanih biljaka različit, a koleba se od 15 do preko 60%.