Kupus ima izuzetan značaj u ishrani naših ljudi. Upotrebljava se u toku godine, svjež ili ukiseljen.
Sadrži u prosjeku 6—10% suve materije, 4—6% ugljenih hidrata, 1—2% bjelančevina, te 3—50
mg% C vitamina, po čemu ima izuzetan značaj u ishrani tokom zimskih mjeseci. Po površinama,
kupus spada medu vodeće kulture u BiH. Glavni reoni uzgoja kupusa u BiH su područje Semberije, Posavine,Lijevče polje te doline rijeka Bosne, Vrbasa, Drine i slični tereni. To su područja gdje se kupus gaji kao srednje kasni i kasni usjev. Područje južne Hercegovine veoma je pogodno za uzgoj ranog i zimskog kupusa.
Kupus je kultura koja najbolje uspijeva u prohladnom i vlažnom podneblju.
Optimalna temperatura za rast je 15—18°C, i na toj temperaturi sjeme klija i niče za 3—4 dana. Visoke temperature (iznad 25°C) štetno utiču na rast i razvoj glavice, naročito ako su praćene zemljišnom i vazdušnom sušom. U fazi rozete izdržava temperaturu od 3 do —5°C a neke sorte čak i 8°C. Starije biljke bolje podnose niske temperature, bez štetnih posljedica mogu izdržati od —12°C, pa i niže temperature. Prema svjetlosti ima umjerene zahtjeve, ali ne podnosi jako zasjenjivanje, naročito u fazi presađivanja, te zavijanja i porasta glavice. S obzirom na klimatske uslove, kod nas se kupus obavezno navodnjava. Najbolje uspijeva na dubokim, plodnim i strukturnim zemljištima slabo kisele do neutralne reakcije. Za ranu proizvodnju najviše odgovaraju laka, topla, pjeskovita zemljišta, a za kasnu teža i plodnija zemljišta koja bolje drže vlagu. Na jako vla/nnuzemljištima slabo uspijeva, jer se usljed slabe aeracije zemljišta rast jako usporava a glavice se ne obrazuju. Na kiselim i teškim zemljištima može se gajiti samo uz obilno đubrenje stajnjakom.
Nema komentara:
Objavi komentar