Niska otkupna cijena plodova, kao rezultat monopolističkog pristupa domaćih prerađivačkih kapaciteta.
U BiH 90% od ukupne proizvodnje,posebno maline, namjenjeno je hladnjačama. Ovakav pristup ogleda se u tome što bosanskohercegovački kupac još uvijek nema u tolikom obimu pristup za kupovinom svježih plodova, s jedne strane, te neadekvatna ambalaža i kvalitet plodova koji se kao svježi nude na tržištu od strane proizvođača, s druge strane, te je i on sam ograničen samo na domaće tržište. Iz ovog razloga većina proizvođača se orjentiše ka domaćim hladnjačama, kojih je u našoj zemlji još uvijek nedovoljan broj, te istim isporučuju robu po prilično niskim cijenama.Ovdje je važno napomenuti da se značajna ekonomska dobit za proizvođača voća može ostvariti, u pravilu, ukoliko se roba koju nudi, proda kao stona.
Nizak tehnološki nivo u proizvodnjiovdje se prije svega, kod maline posebno, misli na veoma siromašan sortiment,obzirom da 95% ukupne proizvodnje u BiH predstavlja sorta Wilamette, a kod kupine, sorta Tornfree.Takođe, nedostatak rasladnih objekata za adekvatno skladištenje plodova do momenta isporuke tržištu, ovom problemu daje posebnu dimenziju. Dakle, prisutnost svježih plodova npr. maline na tržištu samo tokom kraćeg perioda godine u kojem se javi i maksimalna
produkcija drugog voća, uz egzistiranje neadekvatnih uslova čuvanja,dovode farmera ponovo u poziciju da svoju robu plasira hladnjači. Još jedan faktor koji ima bitan uticaj u proizvodnji maline i kupine, koji se inače na isti način odnosi i spram svih ostalih vrsta iz grupe jagodastog voća je usitnjeni posjed, pri čemu su budući proizvođači rijetko u poziciji za donošenje pozitivne odluke u smislu zasnivanja novih zasada na većim površinama.
Iako je proizvodnja maline i kupine obzirom na klimatske i zemljišne uslove koje posjeduje BiH, sigurna i povoljna, te omogućuje zavidne prinose, te prema tome i ekonomske rezultate,obično se novopodignuti zasadi ovih kultura zasnivaju na površinama 12 dunuma. Ovdje je važno napomenuti da je površina novopodignutog zasada od 2 dunuma, generalno donja granica ekonomske isplativosti u proizvodnji jagodastog voća, dok zasadi zasnovani na manjim zemljišnim površinama, u ekonomskom smislu predstavljaju amaterski
pristup.
Nema komentara:
Objavi komentar