Proizvodnja voćnog sadnog materijala predstavlja osnovu voćarske proizvodnje.
Sa razvojem voćarstva, intenziviranjem voćarske proizvodnje, podizanjem voćnjaka sa 3.000 i više sadnica po hektaru, uvođenjem organske proizvodnje, javili su se novi zahtjevi u pogledu proizvodnje sadnica.Voćke, kao i sve biljke, mogu da se razmnožavaju i generativno i vegetativno.Ljudi od davnina izbjegavaju generativno razmnožavanje voćaka, jer se ovim načinom ne prenose vjerno nasljedne osobine majke-biljke. Razmnožavanje vegetativnim putem omogućava vjerno prenošenje nasljednih osobina. Postoji više načina vegetativnog razmnožavanja koji se koriste u proizvodnji voćnog sadnog materijala. Takođe, za svaku voćnu vrstu postoji najbolji način vegetativnog razmnožavanja čiji je cilj dobijanje kvalitetne sadnice. Kalemljenje je sigurno jedan od načina koji se najviše primjenjuje kod većine voćnih vrsta.
Ovaj vegetativni način razmnožavanja omogućio je korišćenje različitih voćnih podloga.Prvi zapisi o kalemljenju, a samim tim i o podlogama, potiču još iz Mesopotamije,Starog Egipta, Grčke, Rimskog carstva i dr. Tada je potreba za podlogama za cilj imala razmnožavanje selekcionisanih spontanih hibrida iz prirodne populacije pojedinih voćnih vrsta.Tek u 17. vijeku javljaju se prvi zapisi o raznim voćnim podlogama. Preporučuju se paradiz i dusen kao podloge za jabuku, a dunja za krušku (Le Gendre, 1662. - prema Mišiću, 1984). Jedan od prvih zahtjeva za savremenu podlogu bio je efikasna kontrola bujnosti, pomoću koje se može redukovatibujnost stabla, a samim tim i povećati gustina sadnje. Pored ovoga, potrebno je bilo stvoriti podloge koje imaju dobru kompatibilnost sa kalemljenim sortama, da se lako razmnožavaju, dobro se prilagođavaju nepovoljnim zemljišnim (siromašna zemljišta,visok sadržaj CaCO2, suvišak vlage u zemljištu i sl.) i klimatskim uslovima. Sljedeći zahtjevi za stvaranje savremenih podloga bili su otpornost na prouzrokovače bolesti i štetočine i mogućnost ponovne sadnje na zemljištima na kojima je prethodno bio voćnjak.
Proizvodnja kvalitetnog i zdravog sadnog materijala je odgovoran posao bez koga se ne može zamisliti visokoproduktivan voćnjak. Zbog toga je cjelokupna proizvodnja sadnica regulisana zakonskom regulativom. Ovako odgovorna proizvodnja mora da koristi naučne rezultate i da bude pod budnim okom stručnjaka. Zadatak nauke o rasadničkoj proizvodnji je da pruži teorijske i praktične osnove za razradu tehnologije proizvodnje kvalitetnog sadnog materijala u različitim uslovima i zahtjevima proizvodnje.
Nema komentara:
Objavi komentar