Uljana rotkva

Uljana rotkva koristi se u ishrani stoke ili za zelenu gnojidbu. Ove se vrste odlikuju vrlo brzim porastom što znači da brzo pokrivaju tlo i na taj način sprječavaju razvoj i rast korova. Za korištenje dospijevaju već 50 - 60 dana nakon sjetve. Zelena gnojidba ima povoljan utjecaj na teškim, ali i na pjeskovitim tlima, a naročito je preporučljiva onim poljoprivrednim proizvođačima koji svoje površine gnoje samo mineralnim gnojivima već dulji niz godina.Duboko razvijen korijen i širom razgranata korjenova mreža omogućava produbljenje mekoće, popravljanje strukture tla, vodnog režima i stvaranje organskih tvari u samom tlu. Uljana rotkva je krstašica zeljaste, razgranate stabljike čija se visina kreće 90 - 100 cm, a u povoljnim uslovima može narasti i do 180 cm. Listovi su naborani i na rubu nazubljeni. Cvijetovi su bijelo-crvenkaste do ljubičaste boje. Plod je mahuna. Zrno je svijetlo smeđe boje, nepravilnog oblika. Ima vretenast korijen koji prodire u tlo 30 - 40 cm, a u povoljnim uslovima i znatno dublje.Otporna je na niske temperature (-5 °C). Dužina vegetacije u redovnom uzgoju iznosi 13 - 150 dana. Odlikuje se dobrom prilagodljivošću na različitim tlima.

Uopšteno o rogaču

Rogač je zimzelena biljka iz porodice mahunarki (Fabaceae), čija je pradomovina područje Mediterana.

Samo stablo je vrlo razgranato, širokog debla, grube smeđe kore, krošnja je gusta s brojnim listovima. Plod je u obliku mahune s mesnatim vanjskim dijelom i tvrdim sjemenkama smještenima unutar tzv. mahune. 

Stablo može narasti i preko 10 metara. Ima dubok i jak korijen. Rogač uspijeva na toploj mediteranskoj klimi, iako dobro ne podnosi preveliku količinu vode. 

Općenito o ribizlama

Ribizla je voćna vrsta koja je kod nas veoma slabo zastupljena u proizvodnji i pored činjenice da je veoma laka za uzgajanje.

Idealna područja za njeno uzgajanje su vlažnija planinska područja sa nadmorskom visinom od 600-800 metara, gdje ljeta nijesu mnogo topla i gdje je visoka relativna vlažnost vazduha.Otporna je na niske temperature pa tokom zime može izdržati i mrazeve do -30C, dok cvijet ribizle izdržava i kasne proljećne mrazeve od -6C.

 Za gajenje ribizle najpogodnija su slabo kisjela zemljišta sa ph od 5,5-6,5, bogata sa kalijumom i fosforom. Zemljište takodje treba da je bez korova, naročiti višegodišnjih. Ribizla se najčešće gaji u špalirskom zasadu, bez naslona što svakako pojeftinjuje samo podizanje plantaže. U špaliru biljke se gaje u vidu pojedinačnog žbuna. Optimalna gustina sadnje je 2,5m razmaka između redova,odnosno 1m uredu, žbun od žbuna.Na ovaj način se postiže gustina sadnje od oko 4.000 sadnica po hektaru.

Sadnja ribizle se može obavljati u jesen od opadanja lišća pa sve do kretanja vegetacije ukoliko to vremenski uslovi dozvoljavaju. Prilikom podizanja zasada veoma je važno koristiti zdrav, ispitan
sertifikovan sadni materijal. 

Rezidba ribizle je specifična u odnosu na ostale jagodičaste voćne vrste. Najkvalitetniji rod i najveći prinos dobija se n a dvogodišnjim i trogodišnjim granama.Rezidbom se uspostavlja pravilan raspored grana odredjene starosti kako bi se obezbijedila najbolja osunčanost i
provjetrenost zasada. 

Narandža(općenito,sastav)

Narandža ili naranča je drvo iz porodice Rutacea. Može živjeti više od 100 godina. Suptropska biljka. Plod ukusan i sočan. Iz kore se dobija eterIČNo ulje. Narandža je zimzeleno drvo iz jugoistočne Azije, roda Citrusa. Uzgaja se u široko rasprostranjenim regionima sa toplom klimom. Gaji se u zemljama sredozemlja, Južnoj Africi, Kaliforniji.

Ima mirisne bijele cvjetove i okruglo voće sa žućkastom i crvenkastom korom i kašastim sadržajem izdijeljenim u kriške. 
Ovo voće ima slatkast, kiselkast sok.

Hranjiva vrijednost po 100g
Energija 192 kJ
Ugljikohidrati 11.54 g
Šećeri 9.14 g
Vlakna 2.4 g
Masnoće 0.21 g
Bjelančevine 0.70 g
Tiamin (Vit. B1) 0.100 mg (8%)
Riboflavin (Vit. B2) 0.040 mg (3%)
Niacin (Vit. B3) 0.400 mg (3%)
Vitamin B5 0.250 mg (5%)
Vitamin B6 0.051 mg (4%)
Folna kiselina (Vit. B9) 17 µg (4%)
Vitamin C 45 mg (75%)
Kalcij 43 mg (4%)
Željezo 0.09 mg (1%)
Magnezij 10 mg (3%)
Fosfor 12 mg (2%)
Kalij 169 mg (4%)
Cink 0.08 mg (1%)

Šipak ili nar

Šipak, mogranj, nar,  grm je ili drvo koje uspijeva u krajevima s toplijom klimom. 

Šipak je polulistopadna biljka, tj. za blažih zima će zadržati dio svojih listova, dok će za oštrijih zima izgubiti sve listove.

 Biljka ima uspravne i razgranate grane, a stanište joj je osunčano s visokim temperaturama, tlo vodopropusno, jer biljka ne voli mnogo vlage. Cvjetovi su zvonoliki a plod veličine jabuke je žućkasto-crvene boje. Kora ploda je kožasta i ne jede se. 

Unutar ploda nalaze se jestive, slatke i sočne sjemenke koje imaju po jednu ovalnu košticu. Koristi se za izradu želea i sokova. Bogat je fosforom, kalijem, kalcijem i željezom, a sadržava i vitamin B3 (niacin), te vitamine B1, B2, B6 i B5 (pantotensku kiselinu).

Mnoge su studije potvrdile, da se radi o jednom od najljekovitijih voća na svijetu, zbog blagotvornog utjecaja na kardiovaskularni, živčani i koštani sustav. Pokazalo se i da dnevna doza ekstrakta nara može pomoći u snižavanju krvnog tlaka i razine kolesterola. 

Znanstvenici smatraju, da smanjuje rizik od srčanih bolesti kod gojaznih osoba za 17 posto. Studije pokazuju, da sadrži bogatstvo antioksidansa, a povećana konzumacija povezana je s poboljšanjem kardiovaskularnog statusa, usporavanjem gubitka hrskavice što bi moglo utjecati na usporavanje artritisa, kao i s povoljnim djelovanjem na prostatu, krvni tlak, Alzheimerovu bolest, plodnost i starenje.

Maslina(uslovi,uzgoj,sastav)

Maslina ime je za suptropsku zimzelenu biljku. Pod imenom mastrinka ili divlja maslina  smatrana je posebnom samoniklom vrstom, što nije prihvaćeno. 

Mastrinka Ima vrlo sitne plodove i daje mali prirod, pa se uglavnom koristi kao oprašivač pitome masline. Raste kao grm, a rjeđe kao stablo.Maslina razvija stablo, koje je nepravilno, kvrgavo i razgranato.

Listovi su kožnati i ovalni, dok je boja listova na naličju tamno zelene boje, dok je donja strana lista bijelkasto - srebrne boje. Kada je u cvatu, maslina razvija bijele cvjetove u grozdovima, a plod je ovalnog oblika tamnozelene do crne boje.

 Plod je bogat uljem, koji se cijedi korištenjem pritiska kroz razne preše (hladna obrada), ili se izdvaja koristeći vruću vodu ili paru. Ulje se koristi u prehrani kao dodatak jelu, za prženje, začinjavanje jela, te u medicinske svrhe. Maslinovo drvo, izuzetno je kvalitetno, te je jako skupocjen namještaj izrađen od njega.

Uopšteno o mandarinama

Mandarina ili mandarinka je biljka iz porodice Rutaceae, a pripada rodu Citrusa. 

Mandarine su zimzelene biljke, narastu do oko 3 metra visine, sa širim listovima od ostalih citrusa. Najbolje uspijeva u suptropskim krajevima jer je osjetljiva na hladnoću, posebno na temperature ispod nule. 

Mandarina najbolje uspijeva u dolini Neretve gdje su odlični uslovi za plantažno uzgajanje vrlo kvalitetnih sorti unšiu mandarina koje se uzgajaju od 1934. godine.Sorta unšiu je sortna grupa japanskih mandarina, kojih ima više od 200. 

Zbog otpornosti na hladnoću (može izdržati kraća razdoblja hladnoće i do -10°C) postala je glavna sorta uzgoja kod nas posebno u dolini Neretve. Cvjeta rano s mirisnim bijelim cvjetovima. Plodovi su sočni i slatki, skoro bez sjemenki. Sazrijeva u jesen.

100g mandarine sadrži:

kcal             kJ           voda  masnoće  kalij         kalcij    Magnezij Vitamin C
46-50 195-210 85-87 g 0,3 g 210 mg 33 mg 11 mg 30 mg