Općenito o ribizlama

Ribizla je voćna vrsta koja je kod nas veoma slabo zastupljena u proizvodnji i pored činjenice da je veoma laka za uzgajanje.

Idealna područja za njeno uzgajanje su vlažnija planinska područja sa nadmorskom visinom od 600-800 metara, gdje ljeta nijesu mnogo topla i gdje je visoka relativna vlažnost vazduha.Otporna je na niske temperature pa tokom zime može izdržati i mrazeve do -30C, dok cvijet ribizle izdržava i kasne proljećne mrazeve od -6C.

 Za gajenje ribizle najpogodnija su slabo kisjela zemljišta sa ph od 5,5-6,5, bogata sa kalijumom i fosforom. Zemljište takodje treba da je bez korova, naročiti višegodišnjih. Ribizla se najčešće gaji u špalirskom zasadu, bez naslona što svakako pojeftinjuje samo podizanje plantaže. U špaliru biljke se gaje u vidu pojedinačnog žbuna. Optimalna gustina sadnje je 2,5m razmaka između redova,odnosno 1m uredu, žbun od žbuna.Na ovaj način se postiže gustina sadnje od oko 4.000 sadnica po hektaru.

Sadnja ribizle se može obavljati u jesen od opadanja lišća pa sve do kretanja vegetacije ukoliko to vremenski uslovi dozvoljavaju. Prilikom podizanja zasada veoma je važno koristiti zdrav, ispitan
sertifikovan sadni materijal. 

Rezidba ribizle je specifična u odnosu na ostale jagodičaste voćne vrste. Najkvalitetniji rod i najveći prinos dobija se n a dvogodišnjim i trogodišnjim granama.Rezidbom se uspostavlja pravilan raspored grana odredjene starosti kako bi se obezbijedila najbolja osunčanost i
provjetrenost zasada. 

Borovnica(sastav,uslovi,uzgoj)

Borovnica je maleni višegodišnji grm. Neki primjerci mogu opstati i do 15 godina. 

Naraste od 10-60 cm, rijetko do 90 cm. Ima zeleni korijen, koji izbija iz rizoma. Listovi su joj od 1-3 cm dugi, ovalni ili eliptični. Listopadna je biljka, novi listovi izbijaju krajem aprila i početkom maja, a opadaju krajem septembra do oktobra.

Plodovi dozrijevaju od kraja maja  do jula, zavisno o nadmorskoj visini i položaju. Borovnica je ljekovita biljka sa ukusnim plodovima i ima svoju namjenu kako u medicini tako i u kulinarstvu. Plodovi su bogati željezom i vitaminima. Postoji više načina pripreme borovnice u ljekovite i kulinarske svrhe. 

Najčešće se koristi za spravljanje čajeva, sokova i marmelada. Ljekoviti dijelovi biljke su i listovi, plodovi i korijen, koji se sabiru prije sazrijevanja plodova i suše se na sjenovitom i zračnom mjestu. Plodovi se prikuplaju ljeti i suše se na suncu.

Medicinska upotreba borovnice je za: Insuficijenciju jetre i žuči, dijareju, dizenteriju, dijareju kod djece, aterosklerozu, probleme s cirkulacijom i dijabetes.

Preporučeno je borovnicu koristiti u svježem stanju, u količini koliko se može pojesti bez prejedanja. Svježe iscijeđen sok od borovnice je također vrlo preporučljiv.

Uzgojne američke visokorodne sorte borovnica i same su vrijedno i zdravo voće no ne mogu se niti po sadržaju vitamina, niti po utjecaju na zdravlje uspoređivati s našom domaćom borovnicom.Osim toga u intenzivnom uzgoju spomenute uvelike se koriste pesticidi,što dodatno umanjuje vrijednost njenih plodova.

Uopšteno o ogrozdu

Ogrozd  grm je srednjeg rasta s trnovitim granama.


Plodovi su veći od bobica ribiza, zelenkastožute ili ružičaste boje. Kožica bobica pokrivena je finim dlačicama, a ima i sorti s glatkom kožicom. Okus je slatkokiselkast.

Brusnica

Brusnica

Brusnica postaje sve popularnija biljka. U posljednje vrijeme se zaista dosta ističe njena ljekovita moć, pa sve češće nalazi primjenu u liječenju mnogih bolesti. Postoje podaci da su brusnicu kao lijek i namirnicu koristili još Indijanci (starosjedilačka američka medicina).

Njene plodove vole da jedu šumske životinje kao što su medvedi, lisice, ptice...

100 g svježih brusnica sadrže samo 15 kalorija dok energetska vrijednost 100 g suhih brusnica iznosi 60 kalorija.

Mali crveni plod brusnice bogat je vitaminom A, vitaminom C, kalijumom, mineralima, benzojevom kiselinom i vlaknima. Plod ima jako antioksidantsko dejstvo, a dokazano je da ima i antikancerogeno dejstvo.