U periodu pune rodnosti treba svake jeseni đubriti sa 800 do 1.200 kg/ha, ili 2 do 2,5 kg po stablu kompleksnim mineralnim đubrivima NPK, čiji je odnos 10:12:26, poslije čega zemljište treba zaorati.
Rano u proljeće, ipak treba višnje pođubriti sa KAN-om sa 2 kg po stablu. Između redova stvara se sponatana korovska flora, koja se tanjiračom zaorava i unosi u zemljište.Razmak sadnje izmedu reda i u redu zavisi od sorte, podloge, sistema gajenja, plodnosti zemljišta i načina berbe (ručno ili mašinski- trešenjem). Za naše prilike razmak između redova je 5 metara a u redu 4 metra. U ovakvom sklopu višnjika (5x4 m) moguće je berbu obaviti i mašinski-trešenjem. Ako se radi o plodu višnje za industrijsku preradu, onda se podrazumijeva da se berba plodova obavlja mašinski- trešenjem (90-120 otresenih stabala u jednom satu).
Znači, na jednom hektaru površine potrebno je oko 500 sadnica višnje. Razmaci sadnje takođe mogu biti od 6x5 do 4x2,5 metara. Na taj način po hektaru se posadi od 333 do hiljadu sadnica. Stručnjaci smatraju da se gajenjem višnje u gustom sklopu može povećati prinos po hektaru u odnosu na prosečne za 2,5 do 3,5 puta. Ulaganja nisu mnogo veća pa se ovakva proizvodnja isplati. Takođe, rezidba i berba su lakše, brže i jeftinije. Iako je prinos najvažniji pokazatelj, uvođenje gustog sklopa opravdava i kvalitet ploda.
Nema komentara:
Objavi komentar