U periodu pune rodnosti treba svake jeseni đubriti sa 800 do 1.200 kg/ha, ili 2 do 2,5 kg po stablu kompleksnim mineralnim đubrivima NPK, čiji je odnos 10:12:26, poslije čega zemljište treba zaorati.
Rano u proljeće, ipak treba višnje pođubriti sa KAN-om sa 2 kg po stablu. Između redova stvara se sponatana korovska flora, koja se tanjiračom zaorava i unosi u zemljište.Razmak sadnje izmedu reda i u redu zavisi od sorte, podloge, sistema gajenja, plodnosti zemljišta i načina berbe (ručno ili mašinski- trešenjem). Za naše prilike razmak između redova je 5 metara a u redu 4 metra. U ovakvom sklopu višnjika (5x4 m) moguće je berbu obaviti i mašinski-trešenjem. Ako se radi o plodu višnje za industrijsku preradu, onda se podrazumijeva da se berba plodova obavlja mašinski- trešenjem (90-120 otresenih stabala u jednom satu).
Znači, na jednom hektaru površine potrebno je oko 500 sadnica višnje. Razmaci sadnje takođe mogu biti od 6x5 do 4x2,5 metara. Na taj način po hektaru se posadi od 333 do hiljadu sadnica. Stručnjaci smatraju da se gajenjem višnje u gustom sklopu može povećati prinos po hektaru u odnosu na prosečne za 2,5 do 3,5 puta. Ulaganja nisu mnogo veća pa se ovakva proizvodnja isplati. Takođe, rezidba i berba su lakše, brže i jeftinije. Iako je prinos najvažniji pokazatelj, uvođenje gustog sklopa opravdava i kvalitet ploda.
nedjelja, 31. srpnja 2016.
subota, 30. srpnja 2016.
Dulum malina godišnje donosi i do 3000 KM!
Kako navode skoro svi uzgajivači malina,na dulum zemlje možete godišnje zaraditi i do 3000 KM.
Pri podizanju malinjaka veoma važno je da se parcela na kojoj će se podizati zasad pravilno pripremi, što podrazumijeva operacije od dubokog oranja, podrivanja, tanjiranja, te unošenja stajnjaka i mineralnog đubriva prilikom pripreme parcele.
Nakon toga se, kako dodaje, proizvođačima preporučuje da na parceli formiraju baule, jer malina ne podnosi višak vlage, te zahtijeva propusna zemljišta bez zadržavanja vode.
Ono što je, takođe, veoma važno jeste izbor kvalitetnog, seritifikovanog sadnog materijala. Nakon sadnje potrebno je primijeniti ostale agrotehničke mjere i zaštitu zasada od biljnih bolesti i štetočina. Navodnjavanje je, takođe, veoma bitno za uzgoj ove kulture, kao i ekspozicija parcele. Primjenom svih ovih mjera možemo očekivati dobar i kvalitetan rod.
U BiH sadnja malina sve više uzima maha i ovim tempom naša zemlja bi uskoro mogla postati vodeća zemlja balkana u proizvodnji ove kulture.Većina vlasnika većij površina zemlje najprije se odluči za sadnju maline zbog visoke potražnje u BiH i cijeloj Europi.
Pri podizanju malinjaka veoma važno je da se parcela na kojoj će se podizati zasad pravilno pripremi, što podrazumijeva operacije od dubokog oranja, podrivanja, tanjiranja, te unošenja stajnjaka i mineralnog đubriva prilikom pripreme parcele.
Nakon toga se, kako dodaje, proizvođačima preporučuje da na parceli formiraju baule, jer malina ne podnosi višak vlage, te zahtijeva propusna zemljišta bez zadržavanja vode.
Ono što je, takođe, veoma važno jeste izbor kvalitetnog, seritifikovanog sadnog materijala. Nakon sadnje potrebno je primijeniti ostale agrotehničke mjere i zaštitu zasada od biljnih bolesti i štetočina. Navodnjavanje je, takođe, veoma bitno za uzgoj ove kulture, kao i ekspozicija parcele. Primjenom svih ovih mjera možemo očekivati dobar i kvalitetan rod.
U BiH sadnja malina sve više uzima maha i ovim tempom naša zemlja bi uskoro mogla postati vodeća zemlja balkana u proizvodnji ove kulture.Većina vlasnika većij površina zemlje najprije se odluči za sadnju maline zbog visoke potražnje u BiH i cijeloj Europi.
petak, 29. srpnja 2016.
Kako ispravno uzgajati pčele?
Profesionalni pčelari (od 250 pčelinjih zajednica i/ili više) čine samo 1,2 % pčelarske populacije, što je slično kao i u drugim zemljama u regiji i svijetu.
Zdravstvena zaštita pčelinjih zajednica:
1. Kontrola kvalitete meda
2. Obnova pčelinjeg fonda
3. Racionalizacija troškova selećeg pčelarstva
4. Tehnička pomoć pčelarstvu
5. Primijenjena istraživanja u pčelarstvu
Savremena poljoprivredna proizvodnja postavljena je na četiri temelja:
-Primjena umjetnih gnojiva
-navodnjavanje
-upotreba pesticida
-korištenje kukaca u oprašivanju
Oni čine skup potrebnih mjera u razvoju industrijsko-komercijalnog poljoprivrednog gospodarstva. Pčelarstvo daje vrijedan doprinos u proizvodnji poljoprivrednih kultura uz pomoć oprašivanja. Procjenjuje se da je ekonomska vrijednost oprašivanja pčelama desetinama puta veća od vrijednosti pčelinjih proizvoda.Valja istaknuti da se čovječanstvo hrani sa stotinjak različitih usjeva,a da pčele oprašuju više od 70 % njih. Stoga bi nestanak pčela na određenom području uzrokovao ubrzani nestanak više od 20.000 biljnih vrsta, što bi negativno uticalo na cjelokupnu ekološku ravnotežu. Zato je nemarno posmatrati pčele samo kao ekonomski iskoristive životinje,već ih moramo smatrati vrlo važnim faktorom prirodnih biocenoza.
Zdravstvena zaštita pčelinjih zajednica:
1. Kontrola kvalitete meda
2. Obnova pčelinjeg fonda
3. Racionalizacija troškova selećeg pčelarstva
4. Tehnička pomoć pčelarstvu
5. Primijenjena istraživanja u pčelarstvu
Savremena poljoprivredna proizvodnja postavljena je na četiri temelja:
-Primjena umjetnih gnojiva
-navodnjavanje
-upotreba pesticida
-korištenje kukaca u oprašivanju
Oni čine skup potrebnih mjera u razvoju industrijsko-komercijalnog poljoprivrednog gospodarstva. Pčelarstvo daje vrijedan doprinos u proizvodnji poljoprivrednih kultura uz pomoć oprašivanja. Procjenjuje se da je ekonomska vrijednost oprašivanja pčelama desetinama puta veća od vrijednosti pčelinjih proizvoda.Valja istaknuti da se čovječanstvo hrani sa stotinjak različitih usjeva,a da pčele oprašuju više od 70 % njih. Stoga bi nestanak pčela na određenom području uzrokovao ubrzani nestanak više od 20.000 biljnih vrsta, što bi negativno uticalo na cjelokupnu ekološku ravnotežu. Zato je nemarno posmatrati pčele samo kao ekonomski iskoristive životinje,već ih moramo smatrati vrlo važnim faktorom prirodnih biocenoza.
srijeda, 27. srpnja 2016.
Ispravna zaštita od mraza
Niske temperature od -2 do -7 °C znaju uzrokovati štete na mnogim poljoprivrednim kulturama.
Vidljivo je smrzavanje na krumpiru kod vrtlara, koji nisu zaštitili usjev nekim pokrovnim materijalom, u vinogradima su smrzle mladice, a različite voćne vrste, koje su trenutno u fazi kada su već formirani plodići, također su vrlo osjetljive.
Šta nakon mraza napraviti u voćnjacima:
-odmah nakon mraza nasad, kod kojeg nije došlo do potpunog odumiranja biljnih organa, treba tretirati nekim od biostimulatora, odnosno pripravaka na bazi aminokiselina, kao što su Drin, Polyamin, Plant antifrost protector, za ublažavanje stresne situacije;
-kod potpunog smrzavanja zaštita biostimulatorima neće pomoći, jer su biljni dijelovi odumrli i folijarna primjena tada ne djeluje;
-treba obratiti pažnju na daljnju njegu nasada (zaštitu i gnojidbu);
-u voćnjacima treba pratiti stanje, jer je sada još teško procijeniti razmjere štete;
-u slučaju jačeg gubitka prinosa zelenom rezidbom treba regulirati bujnost te smanjiti gnojidbu dušikom;
-još jednom upozoriti na važnost pravilnog odabira mjesta sadnje, nadmorsku visinu, ekspoziciju te izbor sorti, čime se rizik od smrzavanja može u znatnoj mjeri smanjiti.
Šta napraviti u vinogradima nakon mraza:
-Ako postoji barem nešto zdrave zelene mase lišća vinograd treba što prije folijarno tretirati s nekim od navedenih biostimulatora, odnosno pripravaka na bazi aminokiselina. Te pripravke treba primijeniti u količini i koncentraciji, koju navodi proizvođač.
-Ako je zelena masa potpuno uništena, tada s obnovom trsova treba pričekati 7 do 10 dana, tj. nakon ponovnog kretanja vegetacije. Lucnjeve i reznike sa smrznutim mladicama ne rezati! Zašto? Uz smrznute mladice, koje su u proljeće potjerale iz glavnog oka (pupa), nalazi se jedan ili više pričuvnih pupova tzv. suočica, iz kojih u stresnim situacijama, kao što je izmrzavanje, također izrastu mladice. One nemaju rodni potencijal kao mladice iz glavnog pupa, ali također mogu imati poneki grozdić. Smrznute mladice će se, uglavnom, posušiti i same otpasti.
-Kada bude vidljivo, gdje su krenule nove mladice iz suočica i spavajućih pupova te kad one porastu 3 do 5 cm, treba ih oplijeviti tako da se na jednom mjestu ostavi najviše dvije mladice. Treba ostaviti najjače mladice i na najboljem položaju, a ostale treba ukloniti.
-Ako zbog nepostojanja zelene mase nije napravljen folijarni tretman s nekim od biostimulatora, tada ga svakako treba napraviti, a tamo, gdje je prvi tretman napravljen, treba ga ponoviti.
Vidljivo je smrzavanje na krumpiru kod vrtlara, koji nisu zaštitili usjev nekim pokrovnim materijalom, u vinogradima su smrzle mladice, a različite voćne vrste, koje su trenutno u fazi kada su već formirani plodići, također su vrlo osjetljive.
Šta nakon mraza napraviti u voćnjacima:
-odmah nakon mraza nasad, kod kojeg nije došlo do potpunog odumiranja biljnih organa, treba tretirati nekim od biostimulatora, odnosno pripravaka na bazi aminokiselina, kao što su Drin, Polyamin, Plant antifrost protector, za ublažavanje stresne situacije;
-kod potpunog smrzavanja zaštita biostimulatorima neće pomoći, jer su biljni dijelovi odumrli i folijarna primjena tada ne djeluje;
-treba obratiti pažnju na daljnju njegu nasada (zaštitu i gnojidbu);
-u voćnjacima treba pratiti stanje, jer je sada još teško procijeniti razmjere štete;
-u slučaju jačeg gubitka prinosa zelenom rezidbom treba regulirati bujnost te smanjiti gnojidbu dušikom;
-još jednom upozoriti na važnost pravilnog odabira mjesta sadnje, nadmorsku visinu, ekspoziciju te izbor sorti, čime se rizik od smrzavanja može u znatnoj mjeri smanjiti.
Šta napraviti u vinogradima nakon mraza:
-Ako postoji barem nešto zdrave zelene mase lišća vinograd treba što prije folijarno tretirati s nekim od navedenih biostimulatora, odnosno pripravaka na bazi aminokiselina. Te pripravke treba primijeniti u količini i koncentraciji, koju navodi proizvođač.
-Ako je zelena masa potpuno uništena, tada s obnovom trsova treba pričekati 7 do 10 dana, tj. nakon ponovnog kretanja vegetacije. Lucnjeve i reznike sa smrznutim mladicama ne rezati! Zašto? Uz smrznute mladice, koje su u proljeće potjerale iz glavnog oka (pupa), nalazi se jedan ili više pričuvnih pupova tzv. suočica, iz kojih u stresnim situacijama, kao što je izmrzavanje, također izrastu mladice. One nemaju rodni potencijal kao mladice iz glavnog pupa, ali također mogu imati poneki grozdić. Smrznute mladice će se, uglavnom, posušiti i same otpasti.
-Kada bude vidljivo, gdje su krenule nove mladice iz suočica i spavajućih pupova te kad one porastu 3 do 5 cm, treba ih oplijeviti tako da se na jednom mjestu ostavi najviše dvije mladice. Treba ostaviti najjače mladice i na najboljem položaju, a ostale treba ukloniti.
-Ako zbog nepostojanja zelene mase nije napravljen folijarni tretman s nekim od biostimulatora, tada ga svakako treba napraviti, a tamo, gdje je prvi tretman napravljen, treba ga ponoviti.
nedjelja, 3. srpnja 2016.
10 činjenica koje morate znati o krastavcima!
Kako se čini da krastavci ne služe samo za njegu kože i ishranu,pogledajte u nastavku zanimljivih i neočekivanih činjenica o krastavcima.
1.Izraz "hladan ko krastavac" zapravo je nastavo zbog mogućnosti krastavca da smanji temperaturu krvi,zbog čega se koristi u kozmetici ili se stavlja na izgorjelu kožu.
2.Izašli ste vani i sjetili ste se da nemate žvaku ili osvježivač zadaha sa sobom?Nema frke,samo zatražite krišku krastavca od konobara da vam da uz jelo.Uzmite krišku i prislonite na jezik i držite tako 30 sekundi kako biste uklonili loš zadah.Hemikalije koje se nalaze u krastavcu izvrsno djeluju protiv bakterija koje uzrokuju loš zadah
3.Krastavci sadrže vitamin B1,vitamin B2,vitamin B3,vitamin B5,vitamin B6,vitamin C,kalcij,željezo,magnezij,fosfor i cink.Kome treba multivitamin?
4.Pod stresom ste?Izrežite cijeli krastavac i stavite ga u proključalu vodu.Hemikalije i nutrienti iz krastavca će reagovati sa proključalom vodom i bit će oslobođeni uz paru,stvarajući opuštajuću aromu.Pokazalo se sjajno u djelovanju protiv stresa.
5.Imate li problem sa ogledalom u kupatilu koje se stalno zamagli nakon kupanja?Pokušajte utrljati krišku krastavca po ogledalu.Uklonit će maglu i čak će izblijediti staklo.
6.Teško vam je svaki dan piti 8 čaša vode?Pokušajte umočiti krastavac.Oni su sastavljeni od 95% vode!Ukoliko grickate krastavce,mogu ukloniti glad u potpunosti,a uspot će vas držati hidriranim.
7.Koristili ste hemijsku olovku i pogriješili ste?Ne treba vam korektor!Samo ogulite krastavac i polako utrljajte na papir i gledajte magiju!
8.Želite osvijetliti vaše kupatilo bez jakih hemikalija ali ostaviti sve površine netaknute?Samo uzmite krišku krastavca i nanesite na površinu koja je izgubila sjaj,i samo nakon nekoliko minute ćete vidjeti razliku.
9.Ne možete se otrijezniti?Znamo kako se osjećate.Krastavci sadrže dovoljno šećera,B vitamina i elektrolita da nadoknade sve važne materije koje je naše tijelo izgubilo,kako bi sve održalo u ravnoteži.Pojedite par kriški prije spavanja i ustanite bez brige o glavobolji!
10.Trebate energiju za popodne ali nemate vremena da odspavate?Ne treba vam Redbull!Krastavci su odličan izvor B vitamina i karbohidrata koji daju nalet energije.Krastavci-Daju vam krilaaa!
1.Izraz "hladan ko krastavac" zapravo je nastavo zbog mogućnosti krastavca da smanji temperaturu krvi,zbog čega se koristi u kozmetici ili se stavlja na izgorjelu kožu.
2.Izašli ste vani i sjetili ste se da nemate žvaku ili osvježivač zadaha sa sobom?Nema frke,samo zatražite krišku krastavca od konobara da vam da uz jelo.Uzmite krišku i prislonite na jezik i držite tako 30 sekundi kako biste uklonili loš zadah.Hemikalije koje se nalaze u krastavcu izvrsno djeluju protiv bakterija koje uzrokuju loš zadah
3.Krastavci sadrže vitamin B1,vitamin B2,vitamin B3,vitamin B5,vitamin B6,vitamin C,kalcij,željezo,magnezij,fosfor i cink.Kome treba multivitamin?
4.Pod stresom ste?Izrežite cijeli krastavac i stavite ga u proključalu vodu.Hemikalije i nutrienti iz krastavca će reagovati sa proključalom vodom i bit će oslobođeni uz paru,stvarajući opuštajuću aromu.Pokazalo se sjajno u djelovanju protiv stresa.
5.Imate li problem sa ogledalom u kupatilu koje se stalno zamagli nakon kupanja?Pokušajte utrljati krišku krastavca po ogledalu.Uklonit će maglu i čak će izblijediti staklo.
6.Teško vam je svaki dan piti 8 čaša vode?Pokušajte umočiti krastavac.Oni su sastavljeni od 95% vode!Ukoliko grickate krastavce,mogu ukloniti glad u potpunosti,a uspot će vas držati hidriranim.
7.Koristili ste hemijsku olovku i pogriješili ste?Ne treba vam korektor!Samo ogulite krastavac i polako utrljajte na papir i gledajte magiju!
8.Želite osvijetliti vaše kupatilo bez jakih hemikalija ali ostaviti sve površine netaknute?Samo uzmite krišku krastavca i nanesite na površinu koja je izgubila sjaj,i samo nakon nekoliko minute ćete vidjeti razliku.
9.Ne možete se otrijezniti?Znamo kako se osjećate.Krastavci sadrže dovoljno šećera,B vitamina i elektrolita da nadoknade sve važne materije koje je naše tijelo izgubilo,kako bi sve održalo u ravnoteži.Pojedite par kriški prije spavanja i ustanite bez brige o glavobolji!
10.Trebate energiju za popodne ali nemate vremena da odspavate?Ne treba vam Redbull!Krastavci su odličan izvor B vitamina i karbohidrata koji daju nalet energije.Krastavci-Daju vam krilaaa!
subota, 2. srpnja 2016.
Kako pravilno saditi pšenicu?
Pšenica se može saditi: u zbijene redove (6-8 cm razmak između redova), uskoredno (razmak 10-12 cm), unakrsno (18-20 cm red od reda), u pantljike, u trake itd.
U zbijene redove može se saditi samo pri idealnoj predsjetvenoj pripremi zemljišta. Stoga se kao najbolji i za sada preporučiv način sjetve u širokoj proizvodnji smatra vrstačna sjetva sa razmakom 10-12 cm red od reda.Pravilno utvrđivanje količine sjemena omogućava bolje iskorištavanje hranljivih materija i vlage iz zemljišta od kojih zavisi ukupan prinos ozime pšenice. Proredjenost, a takodje i preterana gustina smanjuju prinos.
Količina sjemena mora biti takva da obezbijedi optimalan broj klasova a zavisi od: otpornosti sorti na poleganje, jačine bokorenja, razmaka između redova, vremena sjetve i kvaliteta predsjetvene pripreme. Za visokorodne sorte, otporne na poleganje, a koje se slabo bokore, srednje su otpornosti na zimu, treba obezbijediti na 1 m2 600 do 700 klasova, sto se postiže sjetvom 600-700 klijavih zrna po m2.
Za visokorodne sorte, koje se dobro bokore, i koje su srednje otporne na poleganje i zimu (otpornije nego prethodne), broj klasova pšenice treba da je u granicama 600-700 po m2, sto se postiže sa 600-650 klijavih zrna na m2. Za visokorodne sorte, srednje otporne na poleganje, sa jakim bokorenjem i veoma otporne na zimu, broj klasova treba da je u granicama 600-700 po m2, a postiže se sjetvom 500-550 klijavih zrna po m2.
U zbijene redove može se saditi samo pri idealnoj predsjetvenoj pripremi zemljišta. Stoga se kao najbolji i za sada preporučiv način sjetve u širokoj proizvodnji smatra vrstačna sjetva sa razmakom 10-12 cm red od reda.Pravilno utvrđivanje količine sjemena omogućava bolje iskorištavanje hranljivih materija i vlage iz zemljišta od kojih zavisi ukupan prinos ozime pšenice. Proredjenost, a takodje i preterana gustina smanjuju prinos.
Količina sjemena mora biti takva da obezbijedi optimalan broj klasova a zavisi od: otpornosti sorti na poleganje, jačine bokorenja, razmaka između redova, vremena sjetve i kvaliteta predsjetvene pripreme. Za visokorodne sorte, otporne na poleganje, a koje se slabo bokore, srednje su otpornosti na zimu, treba obezbijediti na 1 m2 600 do 700 klasova, sto se postiže sjetvom 600-700 klijavih zrna po m2.
Za visokorodne sorte, koje se dobro bokore, i koje su srednje otporne na poleganje i zimu (otpornije nego prethodne), broj klasova pšenice treba da je u granicama 600-700 po m2, sto se postiže sa 600-650 klijavih zrna na m2. Za visokorodne sorte, srednje otporne na poleganje, sa jakim bokorenjem i veoma otporne na zimu, broj klasova treba da je u granicama 600-700 po m2, a postiže se sjetvom 500-550 klijavih zrna po m2.
petak, 1. srpnja 2016.
Ispravna priprema zasada za orah
Da bi se orah pravilno razvijao, redovno rađao i duže živio, treba zemljište pažljivo pripremiti. Priprema zemljišta se uglavnom sastoji u čišćenju terena, ravnanju, meliorisanju i rigolovanju.
U nizu mjera pripreme zemljišta za sađenje oraha treba prije svega izvršiti čišćenje od kamenja, panjeva i žila šumskog drveća ili starih voćaka, trnja i žbunastog drveća.Krčenjem drvenastih biljaka i vađenjem njihovih žila i svih drvenastih ostataka umanjuje se opasnost od truležnice korijena u novom zasadu.Vađenje panjeva može da se obavi ručno (ako su manje površine) i pomoću buldožera (na većim površinama).
Da bi se izbjegle smetnje prilikom sadnje, a kasnije i prilikom obrade i njegovanja orašara, zemljište treba poravnati. Ako je zemljište strmo, pa postoji opasnost od erozije i ispiranja hranljivih materija, neophodno je napraviti terase i potporne zidove. Ravan teren može se jednostavno poravnati buldožerom, kojim se odstranjuju manja udubljenja ili uzvišenja.Izrada terasa danas nije suviše skupa, jer za veće površine može da se koristi odgovarajuća mehanizacija.
U izvjesnim slučajevima, u pripremanju zemljišta za gajenje oraha neophodni su meliorativni radovi radi odstranjivanja nekih loših osobina zemljišta. Najčešće se me1iorativni radovi odnose na odvođenje suvišne vode sa podbarnih terena, jer orah ne podnosi podbarno zemljište. Zemljišta sa visokom podzemnom vodom samo izuzetno se koriste za gajenje oraha, i to samo poslije postavljanja drenaže terena. Pored tih radova, pod melioracijom se podrazumijeva i humifikacija i kalcifikacija zemljišta, tj. mjere kojima se popravlja struktura i pH vrijednost zemljišta.
Suvišna voda se odstranjuje kopanjem drenažnih jarkova kroz orašar, na dubini od 0,7 do 1 m. Iz sloja u kojem se razvija glavni dio korjenovog sistema suvišna voda se odstranjuje pomoću podzemnih perforiranih cevi ili jarkova, koji se postavljaju u pravcu najvećeg pada i u koje se stavlja krupno kamenje, ili glinene cijevi, tako da se voda kroz njih odvodi van parcele. Suvišna voda se može odstraniti i pomoću specijalnog pluga podrivača (drenažni plug ili plug krtica), koji razbija nepropustljivi zemljišni horizont i pravi podzemni kanal kojim se odvodi suvišna voda.
U nizu mjera pripreme zemljišta za sađenje oraha treba prije svega izvršiti čišćenje od kamenja, panjeva i žila šumskog drveća ili starih voćaka, trnja i žbunastog drveća.Krčenjem drvenastih biljaka i vađenjem njihovih žila i svih drvenastih ostataka umanjuje se opasnost od truležnice korijena u novom zasadu.Vađenje panjeva može da se obavi ručno (ako su manje površine) i pomoću buldožera (na većim površinama).
Da bi se izbjegle smetnje prilikom sadnje, a kasnije i prilikom obrade i njegovanja orašara, zemljište treba poravnati. Ako je zemljište strmo, pa postoji opasnost od erozije i ispiranja hranljivih materija, neophodno je napraviti terase i potporne zidove. Ravan teren može se jednostavno poravnati buldožerom, kojim se odstranjuju manja udubljenja ili uzvišenja.Izrada terasa danas nije suviše skupa, jer za veće površine može da se koristi odgovarajuća mehanizacija.
U izvjesnim slučajevima, u pripremanju zemljišta za gajenje oraha neophodni su meliorativni radovi radi odstranjivanja nekih loših osobina zemljišta. Najčešće se me1iorativni radovi odnose na odvođenje suvišne vode sa podbarnih terena, jer orah ne podnosi podbarno zemljište. Zemljišta sa visokom podzemnom vodom samo izuzetno se koriste za gajenje oraha, i to samo poslije postavljanja drenaže terena. Pored tih radova, pod melioracijom se podrazumijeva i humifikacija i kalcifikacija zemljišta, tj. mjere kojima se popravlja struktura i pH vrijednost zemljišta.
Suvišna voda se odstranjuje kopanjem drenažnih jarkova kroz orašar, na dubini od 0,7 do 1 m. Iz sloja u kojem se razvija glavni dio korjenovog sistema suvišna voda se odstranjuje pomoću podzemnih perforiranih cevi ili jarkova, koji se postavljaju u pravcu najvećeg pada i u koje se stavlja krupno kamenje, ili glinene cijevi, tako da se voda kroz njih odvodi van parcele. Suvišna voda se može odstraniti i pomoću specijalnog pluga podrivača (drenažni plug ili plug krtica), koji razbija nepropustljivi zemljišni horizont i pravi podzemni kanal kojim se odvodi suvišna voda.
Pretplati se na:
Postovi (Atom)