Gnojidba oraha je vrlo važna agrotehnička mjera, različiti organi oraha troše različite količine hranjivih tvari, lišće troši kalij i magnezij, a plodovi fosfor i dušik.
Gnojidba pomaže u otpornosti prema mrazevima, bolestima i štetnicima, pomaže u ostvarenju bolje kvalitete ploda i dugovječnosti stabla.Bitna je informacija da u mladim nasadima oraha najveće su potrebe za dušikom koji se dodaje prije početka vegetacije i krajem juna i početkom jula, količina čistog dušika potrebna za gnojidbu jednog stabla u prvoj godini iznosi 100 g , a svake sljedeće, zaključno s petom količina se povećava dva puta.Dušik je potreban za zametanje plodova do kraja vegetacije.
Potrebno je voditi računa prilikom gnojidbe tla i paziti na količinu primjene mineralnih gnojiva jer ako se dodaju u prevelikim količinama mogu narušiti strukturu tla, te djelovati štetno na orah, dok je preporučljivo uz organsko gnojivo dodati i mineralno gnojivo, jer organsko ne sadrži dovoljno mineralnih tvari, te da tlo sadrži dovoljno humusavaju redovitu rodnost.
Povoljnost pri proizvodnji i plasmanu oraha predstavlja činjenica da se orasi u ljusci dobro i dugo čuvaju i u priručnim skladištima i to kroz duži vremenski period. Pri tom valja naglasiti da se velika vrijednost u orasima može čuvati na relativno malom (nešto svježijem, zatamljenom i prozračnom) prostoru.Na kraju je dobro znati da, iako orah dobro podnosti širok raspom uzgojnih uvjeta, treba izbjegavati mrazišta, zatvorene terene na kojima se zadržava magla ili pak suvišna voda.
Najpogodniji su tzv. vinogradarski tereni, koji su dobro osunčani, prozračni i ocjediti.Plod oraha je koštunica a za prehranu se u stvari koristi sjemenka tj. jezgra oraha. Ona je skrivena najprije u mesnatom ovoju iz kojeg pri dozrivanju ispada, a zatim i u koštičavoj ljusci veće ili manje tvrdoće. Budući se na tržištu pojavljuje ili u ljusci ili kao očišćena jezgra njihov vizualni utisak je vrlo bitan. Više se cijene i orasi u ljusci i jezgre svijetle boje. Bitna osobina oraha je i veličina ploda. Ona bi trebala prelaziti 10g . Udio jezgre u takvom plodu kod kvalitetnih sorti redovito prelazi 50% (randman). Orah se, nadalje treba lako čistiti, tako da se po mogućnosti čitava jezgra, uz što manje lomljenja, može izvući iz ljuske.
ponedjeljak, 14. studenoga 2016.
9 zanimljivih činjenica o pamuku
Donosimo vam 9 zanimljivih činjenica o pamuku za koje vjerovatno ne znate.
1.Male klice pamuka su mnogo izdržljivije od samog ploda.One zapravo mogu izdržati čat i da budu prenošene hiljadama kilometara a da i dalje budu korisne.
2.Pamuk je blizak srodnik nekim od biljaka kao što su hibiskus,okra,pa čak i nekim močvarnim biljkama.
3.Pamuk se koristio i prije 5000 godina diljem svijeta,a naročito u indiji.Iako je velika udaljenost između farmera pamuka,skoro svi uzgajivači je isto tretiraju u vidu pripreme,obrade,čišćenja...
4.Ime pamuk dolazi od arapske riječi "Qutn" što znači u trendu.Pamuk je prepoznatljiiv i kao povrtrlarska vuna
5.Sve do Industrijske revolucije,pamuk je bio razvrstavan po bojama.Najpoznatije boje su bile smeđa i svijetlo ljubičasta
6.Nesazreli pamukov cijet se još i naziva kocka
7.Razlog zbog kojeg je manjak pamuka u našoj odjeći je zbog toga što se koristi i u izgradnji namještaja,automobilskoj industriji itd.Takođe se nalazi i u plastici,hrani za krave,barutu itd.
8.Pamuk je jedan od ključnih materijala za pravljenje Khadija,Khadi je materijal koji je osnovni u Mahatma Ghandijevom pokretu.Khadi takođe uključuje svilu i vunu,pa je zbog toga hladniji ljeti,a topliji zimi.
9.Skoro svake pantalone su napravljene dijelom od pamuka.Sami izraz je francuski naziv porijeklom iz Genoe,za one koji su nosili odjecu.
1.Male klice pamuka su mnogo izdržljivije od samog ploda.One zapravo mogu izdržati čat i da budu prenošene hiljadama kilometara a da i dalje budu korisne.
2.Pamuk je blizak srodnik nekim od biljaka kao što su hibiskus,okra,pa čak i nekim močvarnim biljkama.
3.Pamuk se koristio i prije 5000 godina diljem svijeta,a naročito u indiji.Iako je velika udaljenost između farmera pamuka,skoro svi uzgajivači je isto tretiraju u vidu pripreme,obrade,čišćenja...
4.Ime pamuk dolazi od arapske riječi "Qutn" što znači u trendu.Pamuk je prepoznatljiiv i kao povrtrlarska vuna
5.Sve do Industrijske revolucije,pamuk je bio razvrstavan po bojama.Najpoznatije boje su bile smeđa i svijetlo ljubičasta
6.Nesazreli pamukov cijet se još i naziva kocka
7.Razlog zbog kojeg je manjak pamuka u našoj odjeći je zbog toga što se koristi i u izgradnji namještaja,automobilskoj industriji itd.Takođe se nalazi i u plastici,hrani za krave,barutu itd.
8.Pamuk je jedan od ključnih materijala za pravljenje Khadija,Khadi je materijal koji je osnovni u Mahatma Ghandijevom pokretu.Khadi takođe uključuje svilu i vunu,pa je zbog toga hladniji ljeti,a topliji zimi.
9.Skoro svake pantalone su napravljene dijelom od pamuka.Sami izraz je francuski naziv porijeklom iz Genoe,za one koji su nosili odjecu.
utorak, 8. studenoga 2016.
Ušteda toplote u staklenicima
Staklenici su izuzetno veliki potrošači energije. Zbog toga je sadašnja energetska kriza ne samo zaustavila izgradnju novih staklenika već je ozbiljno ugrozila poslovanje ranije izgrađenih objekata.
Iz tih razloga sada se u svijetu intenzivno istražuju alternativni, jeftiniji i dostupniji izvori toplote za grijanje staklenika. Drugi isto toliko značajan pravac rješavanja energetskih problema u oblasti stakleničke proizvodnje je smanjenje energetske potrošnje. Postoje mnogi načini da se to ostvari.
Lokacija.
Sa stanovništva štednje energije u nacionalnim srazmjerama veoma je važna geografska lokacija staklenika.Osnovni kriterijum za ocjenu cjelishodnosti izgradnje velikih stakleničkih objekata treba da bude mogućnost da se iskoriste jeftini ili besplatni izvori toplotne energije, u prvom redu pogodnija klima, ili dostupni termički potencijali prirodnog ili industrijskog porijekla.
Za smanjenje utroška goriva veoma je važna i mikrolokacija objekta. U tom pogledu od najvećeg je značaja izloženost jakim vjetrovima. Na vjetrovitom mjestu ne samo što se povećava gubitak toplote već se uslijed silovitih udara vjetra mogu javiti veće ili manje deformacije na konstrukciji staklenika, što smanjuje njegovu zaptivenost i još više povećava gubitak energije. U mnogim slučajevima veoma su efikasni vjetrozaštitni pojasevi i podizanje raznovrsnih ograda.
Agrotehnika.
Visoka agrotehnika omogućuje da se ostvare veći prinosi i ranije stasavanje te se tako efikasnije
valorizuje utrošena energija, tj. smanjuje se udio goriva u cijeni i koštanja proizvoda.Neki tipovi hidroponske kulture, na primer NFT sistem,omogućuju ekonomiju toplote oko 10% u odnosu na zemljišnu kulturu, jer povećavaju ranostasnost i prinos, što je,inače, preimućstvo ove tehnike.
Primjena fitohormona i vibriranje cvjetova ispoljava izuzetnon korisne učinke na ranostasnost i prinos paradajza, a l ime, indirektno, i na ekonomiju goriva.
Sorte.
Visokorodne sorte, kao i agrotehnika, u velikoj mmeri poboljšavaju stepen valorizacije utrošene energije. Od posebnog značaja je uvođenje novih sorti sa manjim potrebama za toplotom, jer se time može uštedjeti mnogo energije, pa se stoga sada tom pravcu oplemenjivanja stakleničkih sorti poklanja izuzetna pažnja.
Zaptivenost staklenika.
Stepen zaptivenosti staklenika značajno utiče na veličinu toplotne potrošnje. Naročito veliki gubici toplote nastaju kada se pokretni ventilacioni sektori na krovnim površinama, uslijed lošeg konstruktivnog rješenja ili kasnijih deformacija, ne priljubljuju uz nepokretni dio krova. Takođe je važno da se ne dopusti nadiranje spoljnog hladnog vazduha na drugim mjestima (polomljena stakla, otpali zaptivni materijal i dr.).
Automatizacija.
Uvođenje sistema automatske kontrole mikroklimatskih uslova u znatnoj mjeri utiče na energetsku
potrošnju staklenika. Sada su već razvijeni kompjuterski uređaji koji veoma precizno podešavaju temperaturni režim zavisno od drugih činilaca rastenja biljaka. Na taj način se potrošnja goriva svodi na najmanju moguću mjeru, u skladu sa stvarnim potrebama biljaka.
Staklo.
Slabe toplotne provodljivosti znatno smanjuje gubitak toplote. Kod plastenika je, takođe, veoma važno da se upotrijebi plastika s boljim termičkim svojstvima.
Iz tih razloga sada se u svijetu intenzivno istražuju alternativni, jeftiniji i dostupniji izvori toplote za grijanje staklenika. Drugi isto toliko značajan pravac rješavanja energetskih problema u oblasti stakleničke proizvodnje je smanjenje energetske potrošnje. Postoje mnogi načini da se to ostvari.
Lokacija.
Sa stanovništva štednje energije u nacionalnim srazmjerama veoma je važna geografska lokacija staklenika.Osnovni kriterijum za ocjenu cjelishodnosti izgradnje velikih stakleničkih objekata treba da bude mogućnost da se iskoriste jeftini ili besplatni izvori toplotne energije, u prvom redu pogodnija klima, ili dostupni termički potencijali prirodnog ili industrijskog porijekla.
Za smanjenje utroška goriva veoma je važna i mikrolokacija objekta. U tom pogledu od najvećeg je značaja izloženost jakim vjetrovima. Na vjetrovitom mjestu ne samo što se povećava gubitak toplote već se uslijed silovitih udara vjetra mogu javiti veće ili manje deformacije na konstrukciji staklenika, što smanjuje njegovu zaptivenost i još više povećava gubitak energije. U mnogim slučajevima veoma su efikasni vjetrozaštitni pojasevi i podizanje raznovrsnih ograda.
Agrotehnika.
Visoka agrotehnika omogućuje da se ostvare veći prinosi i ranije stasavanje te se tako efikasnije
valorizuje utrošena energija, tj. smanjuje se udio goriva u cijeni i koštanja proizvoda.Neki tipovi hidroponske kulture, na primer NFT sistem,omogućuju ekonomiju toplote oko 10% u odnosu na zemljišnu kulturu, jer povećavaju ranostasnost i prinos, što je,inače, preimućstvo ove tehnike.
Primjena fitohormona i vibriranje cvjetova ispoljava izuzetnon korisne učinke na ranostasnost i prinos paradajza, a l ime, indirektno, i na ekonomiju goriva.
Sorte.
Visokorodne sorte, kao i agrotehnika, u velikoj mmeri poboljšavaju stepen valorizacije utrošene energije. Od posebnog značaja je uvođenje novih sorti sa manjim potrebama za toplotom, jer se time može uštedjeti mnogo energije, pa se stoga sada tom pravcu oplemenjivanja stakleničkih sorti poklanja izuzetna pažnja.
Zaptivenost staklenika.
Stepen zaptivenosti staklenika značajno utiče na veličinu toplotne potrošnje. Naročito veliki gubici toplote nastaju kada se pokretni ventilacioni sektori na krovnim površinama, uslijed lošeg konstruktivnog rješenja ili kasnijih deformacija, ne priljubljuju uz nepokretni dio krova. Takođe je važno da se ne dopusti nadiranje spoljnog hladnog vazduha na drugim mjestima (polomljena stakla, otpali zaptivni materijal i dr.).
Automatizacija.
Uvođenje sistema automatske kontrole mikroklimatskih uslova u znatnoj mjeri utiče na energetsku
potrošnju staklenika. Sada su već razvijeni kompjuterski uređaji koji veoma precizno podešavaju temperaturni režim zavisno od drugih činilaca rastenja biljaka. Na taj način se potrošnja goriva svodi na najmanju moguću mjeru, u skladu sa stvarnim potrebama biljaka.
Staklo.
Slabe toplotne provodljivosti znatno smanjuje gubitak toplote. Kod plastenika je, takođe, veoma važno da se upotrijebi plastika s boljim termičkim svojstvima.
Dezinfekcija i higijena ribnjaka
Agrotehničke mjere obuhvataju niz posebnih mjera prije proizvodnje u rasplodnim bazenima, tovilištima i mrijestilištima.
Pored agrotehničkih mjera preduzimaju se mjere dezinfekcije uzgojnog bazena. Jedna od agrotehničkih mjera odnosi se na melioraciju zemljišta, čime se održava potreban struktura tla.
Melioracija se primjenjuje i rad i manje mogućnosti pojave gasovitih supstanci u vodi uzgajališta (S i CO2).
Ukoliko se ipak u vodi pojave gasovi, njihova koncentracija mora biti minimalna ili u tragovima, ali takva da ne remeti potreban kvalitet vode.
Jedna od značajnijih agrotehničkih mjera jeste da se uzgojni bazeni jedno vrijeme ostave na suvom. Na taj način postiže se bolja mineralizacija tla i istovremeno se obezbjeđuju minerali za rast ribe.
Pored toga na bolju proizvodnju može uticati sitnjenje mulja (na taj način se pospješuju biohemijski procesi).
U uzgajalištima provode se i dezinfikacione mjere i to najčešće upotrebom kreča (dehidratizovani kreč). Osnovno zakrečavaje vrši se na taj način da se teačno odredi ukupna količina dehidratizovanog kreča (300-400 kg/ha). Ukoliko je voda u uzgajalištu jako zamućena, količina tog dezinfekcionog kreča je i do 1000 kg/ha.
U uzgajalištima može da se pojavi tzv. divlja riba (zela - ukrija ili klen). To su tzv. kompeticijske vrste prema šaran jer ugrožavaju njegov uzgoj u pogledu ishrane i nekih drugih ekoloških faktora, tako da uzgojne vrste mogu dobiti manje hrane od predviđenih količina.Poslije izlova šarana i ostalih uzgojni vrsta (polikultura), potrebno je još jednom nakon ispusta vode zakrečiti mjesta gdje se pojavljuje divlja riba. Pored dehidratizovano kreča u svrhu dezinfekcije može da se koristi i hlorni kreč, ali u nešto manjim količinama.
Pored ovih mjera (agrotehnoloških i dezinfikacionih) uzgajališta se i đubre jer je na taj način obezbjeđena prirodna hrana ribama u uzgoju odnosno obezbjeđen je razvoj akvatičnih organizama nižih sistematskih kategorija.Đubrenje se provodi organskim i mineralnim đubrivom, ali se više upotrebljava organsko (stajsko đubrivo). Najefikasniji način đubrenja je način ako se u tu svrhu upotrebljava stajnjak živine. Upotrebljava se 300-400 kg/ha. Ovo je ukupna količina đubriva i od te količine, uzgajališta se đubre u odnosu na temperaturu vode tokom uzgojne sezone.
Pored agrotehničkih mjera preduzimaju se mjere dezinfekcije uzgojnog bazena. Jedna od agrotehničkih mjera odnosi se na melioraciju zemljišta, čime se održava potreban struktura tla.
Melioracija se primjenjuje i rad i manje mogućnosti pojave gasovitih supstanci u vodi uzgajališta (S i CO2).
Ukoliko se ipak u vodi pojave gasovi, njihova koncentracija mora biti minimalna ili u tragovima, ali takva da ne remeti potreban kvalitet vode.
Jedna od značajnijih agrotehničkih mjera jeste da se uzgojni bazeni jedno vrijeme ostave na suvom. Na taj način postiže se bolja mineralizacija tla i istovremeno se obezbjeđuju minerali za rast ribe.
Pored toga na bolju proizvodnju može uticati sitnjenje mulja (na taj način se pospješuju biohemijski procesi).
U uzgajalištima provode se i dezinfikacione mjere i to najčešće upotrebom kreča (dehidratizovani kreč). Osnovno zakrečavaje vrši se na taj način da se teačno odredi ukupna količina dehidratizovanog kreča (300-400 kg/ha). Ukoliko je voda u uzgajalištu jako zamućena, količina tog dezinfekcionog kreča je i do 1000 kg/ha.
U uzgajalištima može da se pojavi tzv. divlja riba (zela - ukrija ili klen). To su tzv. kompeticijske vrste prema šaran jer ugrožavaju njegov uzgoj u pogledu ishrane i nekih drugih ekoloških faktora, tako da uzgojne vrste mogu dobiti manje hrane od predviđenih količina.Poslije izlova šarana i ostalih uzgojni vrsta (polikultura), potrebno je još jednom nakon ispusta vode zakrečiti mjesta gdje se pojavljuje divlja riba. Pored dehidratizovano kreča u svrhu dezinfekcije može da se koristi i hlorni kreč, ali u nešto manjim količinama.
Pored ovih mjera (agrotehnoloških i dezinfikacionih) uzgajališta se i đubre jer je na taj način obezbjeđena prirodna hrana ribama u uzgoju odnosno obezbjeđen je razvoj akvatičnih organizama nižih sistematskih kategorija.Đubrenje se provodi organskim i mineralnim đubrivom, ali se više upotrebljava organsko (stajsko đubrivo). Najefikasniji način đubrenja je način ako se u tu svrhu upotrebljava stajnjak živine. Upotrebljava se 300-400 kg/ha. Ovo je ukupna količina đubriva i od te količine, uzgajališta se đubre u odnosu na temperaturu vode tokom uzgojne sezone.
Uzgoj zaštićenih pasmina u BiH
Pozivaju se klijenti, uzgajivači izvornih zaštićenih pasmina životinja (bosanski brdski konj, domaća buša, domaći magarac i pas tornjak), da izvrše prijavu uzgoja navedenih izvornih zaštićenih pasmina životinja (samo za reproduktivna grla i podmladak) na Prijavnom obrascu - P koji je sastavni dio ove Obavijesti.
Pored navedenog Obrasca, klijent dostavlja i sljedeću dokumentaciju:
a) potvrdu o upisu u RPG i RK,
b) dokaz da životinja pripada nekoj od navedenih izvornih zaštićenih pasmina životinja:
- potvrdu od Federalnog zavoda za poljoprivredu Sarajevo ili Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar da je životinja u tipu neke od izvornih pasmina (za bosansko-brdskog konja, domaću bušu, domaćeg magarca, psa tornjaka), ili
- potvrdu o porijeklu životinje za uzgoj u čistoj krvi (pedigre) izdat od uzgojne organizacije za izvorne zaštićene pasmine životinja, ili
- drugi dokaz o pripadnosti tipu neke od navedenih autohtonih pasmina životinja (ukoliko klijent smatra da životinja pripada nekom od tipova autohtonih pasmina), uz koji obavezno prilaže fotografiju životinje.
Ministarstvo će u saradnji sa drugim nadležnim institucijama i organizacijama na osnovu prispjelih prijava napraviti listu životinja, po vrstama i pripadnosti pasmini, što će se u narednom periodu koristiti za uspostavu evidencije/registra autohtonih pasmina, te osigurati podršku za održiv uzgoj ovih životinja.
NAPOMENA:Tekst je preuzet sa fmpvs.gov.ba a u cilju dizanja svijesti o važnosti zaštićenih pasmina u BiH
Pored navedenog Obrasca, klijent dostavlja i sljedeću dokumentaciju:
a) potvrdu o upisu u RPG i RK,
b) dokaz da životinja pripada nekoj od navedenih izvornih zaštićenih pasmina životinja:
- potvrdu od Federalnog zavoda za poljoprivredu Sarajevo ili Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar da je životinja u tipu neke od izvornih pasmina (za bosansko-brdskog konja, domaću bušu, domaćeg magarca, psa tornjaka), ili
- potvrdu o porijeklu životinje za uzgoj u čistoj krvi (pedigre) izdat od uzgojne organizacije za izvorne zaštićene pasmine životinja, ili
- drugi dokaz o pripadnosti tipu neke od navedenih autohtonih pasmina životinja (ukoliko klijent smatra da životinja pripada nekom od tipova autohtonih pasmina), uz koji obavezno prilaže fotografiju životinje.
Ministarstvo će u saradnji sa drugim nadležnim institucijama i organizacijama na osnovu prispjelih prijava napraviti listu životinja, po vrstama i pripadnosti pasmini, što će se u narednom periodu koristiti za uspostavu evidencije/registra autohtonih pasmina, te osigurati podršku za održiv uzgoj ovih životinja.
NAPOMENA:Tekst je preuzet sa fmpvs.gov.ba a u cilju dizanja svijesti o važnosti zaštićenih pasmina u BiH
Poticaji za 2016.
Vlada Federacije BiH donijela je Odluku o usvajanju Programa utroška sredstava sa kriterijima raspodjele sredstava "Subvencija privatnim preduzećima i preduzetnicima - Poticaj za poljoprivredu" utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2016. godinu Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (Službene novine Federacije BiH br. 23/16) u iznosu od 65.800.000 KM.
Jedan od ciljeva Programa je povećanje ponude domaćih poljoprivrednih proizvoda uz poboljšanje njihovog kvaliteta, zdravstvene i higijenske ispravnosti proizvoda, u skladu sa zahtjevima potrošača. Također, riječ je o unapređenju poljoprivredne proizvodnje i povećanju obima korištenja poljoprivrednog zemljišta radi jačanja konkurentnosti na domaćem i inostranom tržištu, zatim o osiguranju stabilnog poljoprivrednog dohotka i omogućavanju adekvatnog životnog standarda poljoprivrednih proizvođača, te o postepenoj harmonizaciji i integraciji sektora poljoprivrede u EU i globalno tržište. Obzirom na naslijeđena dugovanja iz 2014. godine koja su, jednim dijelom, smanjena kroz naknadne kontrole, a dijelom izmirena iz Programa za 2015. godinu, u ovogodišnjem Programu planirano je izmirenje dijela duga tako da ne dođe do značajnijeg smanjenja podrške po jedinici mjere.
Od ukupno Programom predviđenih sredstava, za poticanje biljne proizvodnje namijenjeno je 10.300.000 KM, a animalne 50.000.000 KM. Dalja 2.000.000 KM planirana su za regresiranje kamata na kredite za kapitalna ulaganja u poljoprivredi, dok je 3.400.000 KM predviđeno za ostale vrste podrški, među kojima je i sufinansiranje izvozno orijentisanih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
Izvor:fmpvs.gov.ba
Jedan od ciljeva Programa je povećanje ponude domaćih poljoprivrednih proizvoda uz poboljšanje njihovog kvaliteta, zdravstvene i higijenske ispravnosti proizvoda, u skladu sa zahtjevima potrošača. Također, riječ je o unapređenju poljoprivredne proizvodnje i povećanju obima korištenja poljoprivrednog zemljišta radi jačanja konkurentnosti na domaćem i inostranom tržištu, zatim o osiguranju stabilnog poljoprivrednog dohotka i omogućavanju adekvatnog životnog standarda poljoprivrednih proizvođača, te o postepenoj harmonizaciji i integraciji sektora poljoprivrede u EU i globalno tržište. Obzirom na naslijeđena dugovanja iz 2014. godine koja su, jednim dijelom, smanjena kroz naknadne kontrole, a dijelom izmirena iz Programa za 2015. godinu, u ovogodišnjem Programu planirano je izmirenje dijela duga tako da ne dođe do značajnijeg smanjenja podrške po jedinici mjere.
Od ukupno Programom predviđenih sredstava, za poticanje biljne proizvodnje namijenjeno je 10.300.000 KM, a animalne 50.000.000 KM. Dalja 2.000.000 KM planirana su za regresiranje kamata na kredite za kapitalna ulaganja u poljoprivredi, dok je 3.400.000 KM predviđeno za ostale vrste podrški, među kojima je i sufinansiranje izvozno orijentisanih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
Izvor:fmpvs.gov.ba
Važne informacije zbog sjetve žitarica
Poljoprivredni proizvođači koji se bave uzgojem pšenice zbog smanjene otkupne cijene ove godine nalaze se pred velikim izazovom.
Na koji način smanjiti troškove proizvodnje, a da pri tome smanjena ulaganja nemaju prevelikog negativnog utjecaja na prinos i kvalitetu zrna.Najvažnija među odlukama je izbor sortimenta koji će se zasijati. Prinos i kvaliteta su najčešće u negativnoj korelaciji što znači da sorta koja ostvaruje visok prinos sadrži manji postotak proteina u zrnu i obrnuto. Također, u godinama kad je ostvareni prinos visok, sadržaj proteina je nizak.
Izbor sortimenta za sjetvu trebao bi biti prilagođen uzgojnom području (zbog vremenskih prilika), tipu i stanju tla (opskrbljenosti osnovnim elementima i humusom). Ukoliko je tlo dobro opskrbljeno organskom tvari, troškove proizvodnje možemo smanjiti primjenom reducirane obrade tla ili direktne sjetve. Međutim, kod ovakvih sustava obrade tla poljoprivredni proizvođači moraju dobro poznavati svoje tlo. Ušteda se ostvaruje, osim na oranju, i na vremenu potrebnom za obradu jer se nakon oranja tlo mora slegnuti. Gnojidbu je potrebno provoditi prema provedenoj analizi tla jer tada točno znamo koje hranjivo nedostaje kod uzgoja pšenice te provodimo ciljanu gnojidbu za određeni prinos. Ovogodišnji proizvodni pokus proveden na području Međimurja, uz provedene sve potrebne agrotehničke mjere u optimalnom vremenu, u kojem je zasijana 41 sorta pšenice potvrdio je smanjenje prihoda u proizvodnji ove žitarice.
Prosjek prinosa svih sorata u pokusu iznosio je 9007 kg/ha s prosječnim sadržajem proteina u zrnu od 11,13%. Obzirom na postignutu kakvoću, pšenica je sukladno Kodeksu zaprimljena pri otkupu kao III. klasa, čija je cijena na tržištu iznosila 0,90 kn/kg. Uz sva ulaganja u proizvodnom pokusu (visoka agrotehnika), bez obračunatih potpora po jedinici površine, ostvaren je prihod od 498,77 kn/ha. Vidljivo je da proizvođači pšenice, ali i ostalih ratarskih kultura, trebaju obratiti pozornost na ukupna ulaganja kako u konačnici, proizvodnja nakon žetve/berbe ne bi završila ostvarenim gubitkom po jedinici površine.
Pretplati se na:
Postovi (Atom)