Zahvaljujući bogatstvu sorti i kratkoj vegetaciji boranija se može gajiti kao glavni ili kao postrni usjev.
Njena, sjetva u našim klimatskim uslovima moguća je sve od polovine aprila pa do polovine
jula mjeseca, a berba — od konca juna ili početkom jula pa sve do nailaska prvih jesenjih mrazeva, što kod nas biva polovinom ili koncem oktobra. To omogućava da se dobije jedan veoma dug period snabdijevanja prerađivačkih kapaciteta i tržišta za potrošnju u svježem stanju. Ako se gaji kao proljećni usjev,onda se sjetva izvodi kada se zemljište zagrije na +10°C. Sjetva se može izvoditi ručno ili specijalnim ili adaptiranim sijačicama i kukuruz, sa posebno pripremljenim sijaćim pločama, a mogu no čak adaptirati i obične sijačice za sjetvu pšenice, što ipak treba izbjegavati zbog slabijeg kvaliteta sjetve koja se na taj način postiže.
Niske sorte siju se međurednim razmakom od 40—60 cm.
Razmak u redu je 5—7 cm, što treba da obezbjedi sklop od 35 —45 biljaka/m2. Broj biljaka/m2 zavisi od bujnosti sorte, jer se bujne sorte siju na manji sklop. Za sjetvu je potrebno 80—150 kg/ha sjemena, što zavisi od apsolutne težine sjemena, sjetvenih kvaliteta sjemena(klijavosti i čistoće), te gustine sklopa koji želimo postići. Visoke sorte siju se na veći međuredni razmak, obično (10—80 cm, a unutar reda — na 8—10 cm. Nakon nicanja biljaka kod visokih sorti treba blagovremeno postaviti potporu (pritke) ili kanap ako se gaji u špaliru.
Od mjera njege najvažnije su borba protiv korova i navodnjavanja.
U proizvodnji boranije na velikim površinama redovno se koriste herbicidi, kako bi se izbjegli troškovi okopavanja i smanjila cijena koštanja. Od herbicida u boraniji mogu se koristiti: treflan 2 lit/ha ili oomex 2,5 (prije sjetve), zatim stomp 5 lit/ha, laso 4,5 lit/ha, prometrin 2 kg/ha, ¡ifalorj 1—1,5 kg/ha aresin 1—1,5 kg/ha, patoran 3 kg/ha (svi se koriste nakon sjetve, ali prije nicanja). U toku vegetacije, kada je boranija dostigla visinu oko 10—15 cm, mogu se koristiti aretit
\ l/ha i basagran 3 lit/ha. Treba istaći da je boranija dosta osjetljiva na primjenu herbicida, i pri tome treba biti oprezan. Postoji čak i sortna specifičnost, pa je stoga neophodno prije uvođenja svake nove sorte u proizvodnju ispitati njenu reakciju na berbicide. Od ostalih mjera njege veoma je važno navodnjavanje. U uslovima visokih temperatura dolazi do veoma, brzog gubitka kvaliteta i drastičnog opadanja prinosa ukoliko se ne obezbijede dovoljne količine vode. Treba istaći da se postrna boranija
obavezno gaji u sistemu za navodnjavanje. Broj zalijevanja zavisi od niza faktora, a prednosti treba dati vještačkoj kiši.
Prikazani su postovi s oznakom Mahunasto. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom Mahunasto. Prikaži sve postove
nedjelja, 5. ožujka 2017.
nedjelja, 9. listopada 2016.
Privredni značaj graha
Sjeme graha sadrži 23— 30% kvalitetnih bjelančevina.
U njihovom aminokiselinskom sastavu su zastupljene aminokiseline koje su veoma značajne za ljudski organizam (kao tirozin,triptofan, lizin, arganin, cistin, metionin) uslijed čega grah ima veći značaj u ishrani od nekih drugih zrnenih mahunjača, koje sadrže više bjelančevina.Bjelančevine graha su lako svarljive a ljudski organizam ih dobro iskorištava. Hranljiva vrijednost graha proističe i iz okolnosti da njegovo sjeme sadrži prosječno oko 55% škroba.
Sadržaj celuloze u sjemenu je dosta mali (3,8% samo''neznatno veći nego u sočiva) što se pozitivno odražava na svarljivost. Po sadržaju mineralnih materija u sjemenu (5,2%) među zrnenim mahunjačama grah dolazi na treće mesto (poslije soje i graška).Sjeme graha se prvenstveno, a u nas skoro isključivo koristi za ishranu stanovništva. On predstavlja za nas najvažniju bjelančevinastu hranu biljnog porijekla.
Koristi se kao varivo za spravljanje raznih jela. U konzervnoj industriji koristi se za proizvodnju gotovih jela.Ponegdje se njegovo brašno dodaje brašnu žita radi obogaćivanja hljeba bjelančevinama. Kao varivo koristi se i zrno graha u toku voštane zrelosti. U ishrani koristi se kao povrće (boranija), mlade nedozrele mahune onih odlika graha u kojih su one sočne mesnate i bez grubog vezivnog tkiva.Zrno graha predstavlja i odličnu koncentrovanu, a njegova zelena masa odličnu kabastu stočnu hranu. Slama graha, a naročito mahune mogu se koristiti za ishranu preživara — najbolje ovaca, ali je hranljiva vrijednost i svarljivost dosta mala.
U savremenoj ratarskoj proizvodnji slama graha se zaorava.Grah, kao i ostale zrnene mahunjače ima i veliki agrotehnički značaj. Pošto obogaćuje zemljište azotom, odličan je predusev za skoro sve njivske biljke. U našoj proizvodnji ima poseban značaj kao predusjev ozimim strninama, a naročito ozimoj pšenici. Naime, grah dosta rano stasava, tako da poslije žetve ima dovoljno vremena za kvalitetnu obradu i predsetvenu pripremu zemljišta.
U njihovom aminokiselinskom sastavu su zastupljene aminokiseline koje su veoma značajne za ljudski organizam (kao tirozin,triptofan, lizin, arganin, cistin, metionin) uslijed čega grah ima veći značaj u ishrani od nekih drugih zrnenih mahunjača, koje sadrže više bjelančevina.Bjelančevine graha su lako svarljive a ljudski organizam ih dobro iskorištava. Hranljiva vrijednost graha proističe i iz okolnosti da njegovo sjeme sadrži prosječno oko 55% škroba.
Sadržaj celuloze u sjemenu je dosta mali (3,8% samo''neznatno veći nego u sočiva) što se pozitivno odražava na svarljivost. Po sadržaju mineralnih materija u sjemenu (5,2%) među zrnenim mahunjačama grah dolazi na treće mesto (poslije soje i graška).Sjeme graha se prvenstveno, a u nas skoro isključivo koristi za ishranu stanovništva. On predstavlja za nas najvažniju bjelančevinastu hranu biljnog porijekla.
Koristi se kao varivo za spravljanje raznih jela. U konzervnoj industriji koristi se za proizvodnju gotovih jela.Ponegdje se njegovo brašno dodaje brašnu žita radi obogaćivanja hljeba bjelančevinama. Kao varivo koristi se i zrno graha u toku voštane zrelosti. U ishrani koristi se kao povrće (boranija), mlade nedozrele mahune onih odlika graha u kojih su one sočne mesnate i bez grubog vezivnog tkiva.Zrno graha predstavlja i odličnu koncentrovanu, a njegova zelena masa odličnu kabastu stočnu hranu. Slama graha, a naročito mahune mogu se koristiti za ishranu preživara — najbolje ovaca, ali je hranljiva vrijednost i svarljivost dosta mala.
U savremenoj ratarskoj proizvodnji slama graha se zaorava.Grah, kao i ostale zrnene mahunjače ima i veliki agrotehnički značaj. Pošto obogaćuje zemljište azotom, odličan je predusev za skoro sve njivske biljke. U našoj proizvodnji ima poseban značaj kao predusjev ozimim strninama, a naročito ozimoj pšenici. Naime, grah dosta rano stasava, tako da poslije žetve ima dovoljno vremena za kvalitetnu obradu i predsetvenu pripremu zemljišta.
nedjelja, 21. kolovoza 2016.
Greške u zaštiti graha
Grah je tradicionalno vrlo popularna kultura na našim prostorima.
Uzgajaju ga brojna gospodarstva, uglavnom na malim površinama. No, svake godine početkom jula, proizvođači se suočavaju sa propadanjem graha koje se najčešće očituje kao žućenje listova, a kasnije dolazi do sušenja cijele biljke.Proizvođači ovaj problem najčešće nazivaju „plamenjača graha“, a za njegovo suzbijanje upotrebljavaju fungicid Ridomil Gold MZ Pepeite i tu čine nekoliko pogreški.
Kao prvo, navedeni fungicid uopće nema dozvolu za primjenu na grahu, a sredstva za zaštitu bilja moraju se primjenjivati isključivo u skladu s uputama, upozorenjima i obavijestima na etiketi ili u skladu s rješenjem o registraciji ili rješenjem o dozvoli. Ponekad proizvođači uopće nisu svjesni činjenice da neko sredstvo za zaštitu bilja nije dozvoljeno primjenjivati na grahu ili nekoj drugoj kulturi. U slučaju nedoumice potrebno je ponovno proučiti uputu priloženu uz sredstvo ili potražiti informaciju u Fitosanitarnom informacijskom sustavu (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Ako nije navedena doza ili koncentracija sredstva za primjenu na grahu te nema propisane karence – sredstvo nije dozvoljeno primjenjivati na grahu!
Do druge pogreške nas dovodi pogrešan naziv bolesti (možda je tačnije reći simptoma) koji se udomaćio među proizvođačima graha. Uzrok žućenju i sušenju graha zapravo nije plamenjača već je to najčešće fuzarijskao venuće (Fusarium solani) te nekroza korjenova vrata (Rhizoctonia solani). Uzročnici obje bolesti žive u tlu i u konačnici dovode do propadanja korijena. Zbog toga biljke zaostaju u razvoju, lišće im najprije požuti, a zatim se osuši. Biljka neko vrijeme životari, a zatim se u potpunosti osuši te grah u eventualnim mahunama prisilno dozrijeva. Do zaraze dolazi kada mlade biljčice rastu u vrlo vlažnom tlu. Optimalna temperatura za Rhizoctoniu solani je 18°C dok Fusarium voli višu temperaturu (22-32°C) i kiselije tlo.
Najvažnija mjera zaštite od navedenih bolesti je plodored. Niti jedna zaštita folijarnom primjenom fungicida neće dati rezultat stoga nema smisla koristiti fungicide. Nažalost, grah se nerijetko i nekoliko godina uzastopno sije na istoj površini.
Uzgajaju ga brojna gospodarstva, uglavnom na malim površinama. No, svake godine početkom jula, proizvođači se suočavaju sa propadanjem graha koje se najčešće očituje kao žućenje listova, a kasnije dolazi do sušenja cijele biljke.Proizvođači ovaj problem najčešće nazivaju „plamenjača graha“, a za njegovo suzbijanje upotrebljavaju fungicid Ridomil Gold MZ Pepeite i tu čine nekoliko pogreški.
Kao prvo, navedeni fungicid uopće nema dozvolu za primjenu na grahu, a sredstva za zaštitu bilja moraju se primjenjivati isključivo u skladu s uputama, upozorenjima i obavijestima na etiketi ili u skladu s rješenjem o registraciji ili rješenjem o dozvoli. Ponekad proizvođači uopće nisu svjesni činjenice da neko sredstvo za zaštitu bilja nije dozvoljeno primjenjivati na grahu ili nekoj drugoj kulturi. U slučaju nedoumice potrebno je ponovno proučiti uputu priloženu uz sredstvo ili potražiti informaciju u Fitosanitarnom informacijskom sustavu (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Ako nije navedena doza ili koncentracija sredstva za primjenu na grahu te nema propisane karence – sredstvo nije dozvoljeno primjenjivati na grahu!
Do druge pogreške nas dovodi pogrešan naziv bolesti (možda je tačnije reći simptoma) koji se udomaćio među proizvođačima graha. Uzrok žućenju i sušenju graha zapravo nije plamenjača već je to najčešće fuzarijskao venuće (Fusarium solani) te nekroza korjenova vrata (Rhizoctonia solani). Uzročnici obje bolesti žive u tlu i u konačnici dovode do propadanja korijena. Zbog toga biljke zaostaju u razvoju, lišće im najprije požuti, a zatim se osuši. Biljka neko vrijeme životari, a zatim se u potpunosti osuši te grah u eventualnim mahunama prisilno dozrijeva. Do zaraze dolazi kada mlade biljčice rastu u vrlo vlažnom tlu. Optimalna temperatura za Rhizoctoniu solani je 18°C dok Fusarium voli višu temperaturu (22-32°C) i kiselije tlo.
Najvažnija mjera zaštite od navedenih bolesti je plodored. Niti jedna zaštita folijarnom primjenom fungicida neće dati rezultat stoga nema smisla koristiti fungicide. Nažalost, grah se nerijetko i nekoliko godina uzastopno sije na istoj površini.
subota, 26. ožujka 2016.
Uzgoj i upotreba slanutka
Slanutak uzgajamo kao i svaku drugu mahunarku. Na proljeće u dreniranu zemlju sijemo sjeme koje prema potrebi zalijemo.
Nezgodno je jedino čišćenje nakon berbe zato što svaka mahuna sadrži tek po jedno sjeme, što može biti gnjavaža za čistiti.
Slanutak je odličan u kuhinji jer osim što je kao mahunarka vrlo nutritivan, zbog blagog okusa odlično sa slaže sa mnogo namirnica. Suhi slanutak potrebno je kuhati i 2 sata, dok je namočeni slanutak preko noći gotov za 45 minuta.
Najpoznatija upotreba u svjetskoj kuhinji je kao falafel, a radi se tako da se kuhani slanutak samelje i uz dodane razne začine, oblikuje u male kuglice i zapeče na ulju. Kuhani slanutak možemo koristiti i kao grickalicu dodajući samo neki začin (mljevene chili papričice, shoyu…). Slanutak možemo jesti sirov tako da ga stavimo klijati u malo vode. Mladi listovi također su jestivi kao kuhano povrće.
Nezgodno je jedino čišćenje nakon berbe zato što svaka mahuna sadrži tek po jedno sjeme, što može biti gnjavaža za čistiti.
Slanutak je odličan u kuhinji jer osim što je kao mahunarka vrlo nutritivan, zbog blagog okusa odlično sa slaže sa mnogo namirnica. Suhi slanutak potrebno je kuhati i 2 sata, dok je namočeni slanutak preko noći gotov za 45 minuta.
Najpoznatija upotreba u svjetskoj kuhinji je kao falafel, a radi se tako da se kuhani slanutak samelje i uz dodane razne začine, oblikuje u male kuglice i zapeče na ulju. Kuhani slanutak možemo koristiti i kao grickalicu dodajući samo neki začin (mljevene chili papričice, shoyu…). Slanutak možemo jesti sirov tako da ga stavimo klijati u malo vode. Mladi listovi također su jestivi kao kuhano povrće.
Uslovi za uzgoj soje
Soja uspijeva u svim proizvodnim područjima dobrim za uzgoj kukuruza.
Najkritičniji period glede potrebe vode je faza formiranja mahuna i nalijevanja zrna kada bi trebalo pasti min. 100 mm padavina. Odlično uspijeva na dubokim, plodnim i strukturnim tlima, neutralne reakcije s dobro uređenim vodno – zračnim režimom. Poučeni iskustvom zadnjih nekoliko sušnih godina sjetvu na laganim i propusnim tlima svakako treba izbjegavati.
Soja zahtjeva obradu i pripremu tla slično kao i šećerna repa. Osnovno oranje treba izvršiti na dubinu oko 30 cm, te kod težih tala, ako je potrebno, već u jesen izvršiti poravnavanje. U rano proljeće treba posvetiti pažnju prema čuvanju akumuliranih oborina tijekom zime te što ranije zatvoriti vlagu drljačom ili sjetvospremačem.
Sjetvena priprema treba biti što kvalitetnije mrvičaste strukture do dubine sjetve i površinski što ravnija. Treba imati na umu da su donje mahune vrlo nisko i blizu tla pa u suprotnom na neravnim plohama gubici su veći što je neravnina izraženija.
Najkritičniji period glede potrebe vode je faza formiranja mahuna i nalijevanja zrna kada bi trebalo pasti min. 100 mm padavina. Odlično uspijeva na dubokim, plodnim i strukturnim tlima, neutralne reakcije s dobro uređenim vodno – zračnim režimom. Poučeni iskustvom zadnjih nekoliko sušnih godina sjetvu na laganim i propusnim tlima svakako treba izbjegavati.
Soja zahtjeva obradu i pripremu tla slično kao i šećerna repa. Osnovno oranje treba izvršiti na dubinu oko 30 cm, te kod težih tala, ako je potrebno, već u jesen izvršiti poravnavanje. U rano proljeće treba posvetiti pažnju prema čuvanju akumuliranih oborina tijekom zime te što ranije zatvoriti vlagu drljačom ili sjetvospremačem.
Sjetvena priprema treba biti što kvalitetnije mrvičaste strukture do dubine sjetve i površinski što ravnija. Treba imati na umu da su donje mahune vrlo nisko i blizu tla pa u suprotnom na neravnim plohama gubici su veći što je neravnina izraženija.
Uzgoj leća
Sije se u proljeće kada je vrijeme toplo i to direktno u vrt.
Rupe moraju biti duboke do 3 cm-a, a sadnice na udaljenosti od 30 cm-a jedna od druge, do pola metra između redova. Uspijeva u raznim uvjetima, ali potrebno ju je zaštititi od mraza. Voli topla i sunčana područja. Pogodno tlo za leću je ocijeđeno, ali dovoljno vlažno.
Najbolje uspijeva na pjeskovitom tlu uz dodatak organskih tvari. Obvezno je zalijevajte tokom sušnih mjeseci. Ipak, pripazite da ne pretjerate jer prevelike količine vode mogu uzrokovati bujanje listova što će smanjiti urod. Ne preporučuje se uzgoj u hladnijim područjima zbog slabog uroda.
Što se tiče uzgoja u hladnijim klimama, ona se može saditi prvo u plitice ili u lonce te kasnije u proljeće presaditi. Bitno je da presadite ojačalu biljku i da tlo bude toplo bez mraza. Zemlja u loncima neka bude uvijek dobro zalivena i umjereno pognojena.
Rupe moraju biti duboke do 3 cm-a, a sadnice na udaljenosti od 30 cm-a jedna od druge, do pola metra između redova. Uspijeva u raznim uvjetima, ali potrebno ju je zaštititi od mraza. Voli topla i sunčana područja. Pogodno tlo za leću je ocijeđeno, ali dovoljno vlažno.
Najbolje uspijeva na pjeskovitom tlu uz dodatak organskih tvari. Obvezno je zalijevajte tokom sušnih mjeseci. Ipak, pripazite da ne pretjerate jer prevelike količine vode mogu uzrokovati bujanje listova što će smanjiti urod. Ne preporučuje se uzgoj u hladnijim područjima zbog slabog uroda.
Što se tiče uzgoja u hladnijim klimama, ona se može saditi prvo u plitice ili u lonce te kasnije u proljeće presaditi. Bitno je da presadite ojačalu biljku i da tlo bude toplo bez mraza. Zemlja u loncima neka bude uvijek dobro zalivena i umjereno pognojena.
Općenito o uzgoju boba
Uzgoj boba seže daleko u prošlost, a radi se o povrću koje se uzgaja radi stabljika s listovima, sjemenki i cijelih mahuna.
Vjeruje se da je autohtono područje boba na Mediteranu, a prvi put se pojavio još 6500 godina prije nove ere.
Bob je otporna jednogodišnja biljka pa se može sijati cijelu jesen. Dobro će klijati u hladnijim uvjetima te tako može prezimiti na otvorenom. Očekujte prvi urod oko mjeseca aprila. Pokušajte tempirati sadnju tako da sadnice budu visoke oko 3 cm-a kada stigne hladnije vrijeme. U kasnu zimu kada je moguće obraditi tlo, siju se sve tri sedmice sve do početka ljeta kako bi imali non stop berbu.
Sjeme se sije u dubinu zemlje do 5 cm-a, a udaljenost bi trebala biti oko 30 cm-a u svim smjerovima biljke. Na krajeve redova možete bob posijati i gušće jer će vam trebati biljke za presađivanje.
Vjeruje se da je autohtono područje boba na Mediteranu, a prvi put se pojavio još 6500 godina prije nove ere.
Bob je otporna jednogodišnja biljka pa se može sijati cijelu jesen. Dobro će klijati u hladnijim uvjetima te tako može prezimiti na otvorenom. Očekujte prvi urod oko mjeseca aprila. Pokušajte tempirati sadnju tako da sadnice budu visoke oko 3 cm-a kada stigne hladnije vrijeme. U kasnu zimu kada je moguće obraditi tlo, siju se sve tri sedmice sve do početka ljeta kako bi imali non stop berbu.
Sjeme se sije u dubinu zemlje do 5 cm-a, a udaljenost bi trebala biti oko 30 cm-a u svim smjerovima biljke. Na krajeve redova možete bob posijati i gušće jer će vam trebati biljke za presađivanje.
Grah(sadnja,upotreba)
Grah upotrebljavamo kao varivo i za salatu.
Na zemlju nije osjetljiv ako prilikom sadnje dodamo nešto komposta da se bolje razvija. Gnojenje rastljinom u početku je također vrlo korisno. Visoke i srednje vrste graha sadimo već od aprila u 14-dnevnim razmacima u brazde od 50 cm razmaka.
Razmak između sjemenki neka bude 3 do 5 cm, udubina sjetve oko 3 cm. Grmolike niske sorte treba poduprijeti granama ili mrežom. Poslije berbe ostavljamo korijenje u zemlji jer je vrlo bogato bakterijama koje zemlju obogaćuju dušikom.
Provjerene sorte su: (okrugle) majniški (80 cm), uberreich (80cm) i petit provancal (uglate) gloriosa (50cm) i exlebenz (za zamrzavanje) rani niski slatki.
Na zemlju nije osjetljiv ako prilikom sadnje dodamo nešto komposta da se bolje razvija. Gnojenje rastljinom u početku je također vrlo korisno. Visoke i srednje vrste graha sadimo već od aprila u 14-dnevnim razmacima u brazde od 50 cm razmaka.
Razmak između sjemenki neka bude 3 do 5 cm, udubina sjetve oko 3 cm. Grmolike niske sorte treba poduprijeti granama ili mrežom. Poslije berbe ostavljamo korijenje u zemlji jer je vrlo bogato bakterijama koje zemlju obogaćuju dušikom.
Provjerene sorte su: (okrugle) majniški (80 cm), uberreich (80cm) i petit provancal (uglate) gloriosa (50cm) i exlebenz (za zamrzavanje) rani niski slatki.
subota, 13. veljače 2016.
Uzgoj graška
Uzgoj graška
Grašak je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodica Lepirnjača. Sadrži bjelančevine, šećer, škrob i dr.
Sa sijanjem graška trebalo bi započeti kada tlo malo zatopli. Nikako ga nemojte sijati u hladna tla, temperatura bi trebala biti bar 10 stepeni. Sredinom proljeća pa sve do sredine ljeta možete sijati rani grašak. Sjetvu obavljajte u nizu i to svaka dva tjedna. Pripazite da vrijeme ne bude pretoplo jer bi to moglo smetati klijanju. Zavisno o vremenskim uvjetima najranije sorte graška mogle bi sazriti već nakon 3 mjeseca, a kasnije još 2 sedmice nakon tog perioda.
Tri mjeseca prije pojave prvih mrazeva, negdje u sredini ljeta, možete sijati ranu sortu koju ćete moći brati već na jesen. Ako se nalazite u predjelima blage klime, rane sorte sijte sredinom jeseni. One će moći prezimiti na otvorenom iako će im možda biti potreba zaštita.
Grašak sijte u redove oblika slova V, na dubinu u tlo od 3 cm-a. Udaljenost od biljaka neka bude bar 5 cm-a. Urodi će biti veći i bolji ako grašku postavite oslonce štapovima.
Grašak spada u povrće koje najbolje rodi u hladnoj sezoni. Temperature pogodne za rast su mu od 13 do 18 stepeni tako da će bolje roditi za vrijeme svježijih ljetnih mjeseci. Pripazite da tlo ne bude nikada previše suho, ali niti previše poplavljeno. Osigurajte mu vlagu i dobru drenažu tla. Ako ćete saditi usjeve za vrijeme jeseni ili zime, dodajte tlu organskih tvari. Ručno plijevite okopavanjem. Biljke nije potrebno posebno zalijevati do pojave prvih cvjetova kada je grašak potrebno zalijevati svake sedmice do kraja berbe.
U zaštićenim prostorima možete posaditi proljetna i kasna jesenska sjemena. Ovo će vam pružiti idealnu zaštitu pošto niti mahune niti cvjetovi ne podnose mrazeve. Što se tiče uzgoja u loncima, možete grašak saditi tijekom cijele sezone. Bitno je da se radi o patuljastim sortama i da kompost bude na bazi ilovače.
Grašak će imati ugodno okruženje ako mu u blizini posadite krumpir, bundeve, kukuruz te ostale mahunarke.
Pretplati se na:
Postovi (Atom)