Krmno bilje

Krmno bilje

Krmno bilje je bilje koje se koristi za ishranu i tov stoke.
Pod krmno bilje spadaju:
-kukuruz za silažu,
-stočni kelj,
-stočni grašak,
-stočni sirak,
-djetelina,
-lucerna,
-djetelinsko-travna smjesa,
-travno-djetelinska smjesa,
-travne smjese,
-trave,
-grahorica,
-stočna repa,
-rotkva,
-koraba,
-krmna repica i lupina...

Industrijsko bilje

Industrijsko bilje

 Industrijsko bilje čija stabljika, lišće, korijenje, plodovi i sl. 
služe kao sirovina u prerađivačkoj industriji:-tekstilne industrijske biljke (pamuk, konoplja, predivi lan, juta, 
manila, sisal i dr.), -uljarice (suncokret, uljana repica, soja, palma, sezam, ricinus, uljani 
lan i dr.), -biljke za proizvodnju šećera, škroba i alkohola (šećerna repa, šećerna 
trska, cikorija, krumpir i dr.), - lijekova (kamilica, kadulja, lavanda, metvica, sljez i dr.).-duhan-hmelj

Podjela ratarstva

Podjela ratarstva

Ratarstvo se dijeli na:·         ratarske kulture,
·         industrijsko bilje,
·         krmne kulture.
Prema upotrebi:·         žitarice,
·         zrnate škrobnate kulture (pšenica, zob, raž),
·         zrnate bjelančevinaste kulture (soja, grah, grašak),
·         korijenasto (repa),
·         predivo - tekstilne biljke (pamuk, lan),
·         gomoljasto (gomolj, podzemna stabljika),
·         biljke za dobivanje šećera (šećerna repa, šećerna trska, sirak šećerac),
·         aromatično, ljekovito i začinsko bilje (lavanda, ružmarin),
·         biljke za dobivanje ulja (uljana repica, suncokret, uljni lan, ricinus),
·         biljke za dobivanje kaučuka (kaučukovac, mlječike).
Podjela usjeva prema namjeni:1.    Zaštitni usjevi (protiv erozije),
2.    Usjevi za zelenu gnojidbu (za poboljšanje plodnosti tla),
3.    Naknadni postrni usjevi (idu iza glavnih usjeva),
4.    Usjevi za silažu,
5.    Usjevi za zelenu izhranu (kosimo radi hranidbe stoke).

Grožđe

Grožđe

Grožđe se pojavljuje još u grčkoj i rimskoj mitologiji, s naglaskom na opojnim svojstvima vina, ekstrakta grožđa.U posljednjih nekoliko godina puno se prica o tome kako ljudi koji piju vino imaju manju učestalost srčanih udara i žive dulje nego potpuni apstinenti. Zaštitno djelovanje vina na kardiovaskularni sustav pripisuje se tvari nazvanoj resveratrol, a koja se nalazi u grožđu. U koštici i opni grožđa visoka je koncentracija crvenog biljnog pigmenta koji se skraćeno naziva OPC, a ovoj fitokemikaliji pripisuju se brojna pozitivna djelovanja, posebice zaštita kardiovaskularnog sustava i kapilara. Važan mineral kojeg nalazimo u grožđu je bor, a adekvatna količina bora važna za očuvanje zdravih kosti…Nutritivna vrijednostJedna šalica grožđa s košticama (cca 26 bobica) sadrži:Energetska vrijednost: 109 kcalProteini: 1.0 gUgljikohidrati: 27.4 gUkupne masti: 0.89 gVlakna: 1.5 gOdličan izvor vitamina C (16.6mg)

Potočna pastrmka

Potočna pastrmka

Potočna pastrmka je riba bistrih voda, brzih rijeka i jezera, a smatra 
se jednom od najukusnijih evropskih slatkovodnih riba. Peraje su joj 
široke, zaobljene i čvrste, što joj omogućava brzo kretanje kroz jaku 
maticu. Srebrnaste je boje, a na stranama ima crvene ili crne tačkice. 
Crvenih tačaka obično ima manje i mogu biti u nijansama od jarkocrvene 
do svijetlocrvene boje. Boja im dosta varira od okruženja u kojem žive. 
Mlade pastrmke se od starijih razlikuju po boji, koja im se ustaljuje 
tek poslije druge godine.
 Meso pastrmke je lako svarljivo i nema mnogo kostiju, te se može 
kuhati, pržiti i peći.Veličina pastrmke je najčešće skromna, a najbolji ukus ima kad nije teža 
od 250-300 grama.
Pastrmka se mrijesti od oktobra do kraja februara, u zavisnosti od 
uvjeta. Mrijeste se u parovima, kada mužjak i ženka nalaze odgovarajuće 
mjesto na šljunkovitom dnu. Repom i glavom iskopaju jamu duboku oko 20 
cm u koju ženka položi 500-3000 jajašaca ikre, koju mužjak odmah oplodi. 
Jajašca su narandžaste boje i dosta su krupna, veličine oko 5 mm. Period 
inkubacije traje oko mjesec , nakon čega se izlegu mladunci. Ženka 
postaje spolno zrela u svojoj 2-3 godini, mužjaci godinu kasnije.
 Bogata je gvožđem i vitaminom B-12.

Nutritivne vrednosti za 100 gKalorija: 86 kcalProteina: 14.7 gUH: 0 gMasti: 3 g

Ovčarstvo

Ovčarstvo

Ovčarstvo je grana stočarstva koja se bavi uzgojem ovaca i njihovim iskorištavanjem radi dobijanja vune, mlijeka i mesa. U tom pogledu izdavaja se uzgajanje jagnjadi radi mesa i ovaca radi vune.

 Najpoljovniji tereni za ovčarstvo su pašnjaci i livade, s dosta izvora pitke vode

Govedarstvo

Govedarstvo

Govedarstvo je najvažnija grana stočarstva. Obuhvata uzgoj goveda, bikova, jakova i zebua. Daje važne proizvode, poput mesa,mlijeka, kože, dlake i dr.

Najpovoljnija područja za razvoj ove grane su prvenstveno prostrane livade i pašnjaci. Govedarstvo se može podijeliti kao:

·         mliječno,

·         mliječno-mesno i

·         mesno govedarstvo.

Ratarstvo

Ratarstvo je grana biljne proizvodnje i naučna disciplina koja se bavi proučavanjem kulturnih biljaka i njihovog uzgoja. Kulturne biljke koje su predmet ratarstva uzgajaju se na oranicama, livadama i pašnjacima. Značaj ratarstva je u tome što su proizvodi ratarstva osnova u prehrani ljudi i stoke i predstavljaju sirovinu za prehrambenu i laku industriju.

Kao znanstvena disciplina ratarstvo se dijeli u dvije osnovne grane: opće i specijalno ratarstvo. 
Opće ratarstvo bavi se uređenjem zemljišta za visoku i rentabilnu proizvodnju, proučavanjem sistema biljne proizvodnje i obrade tla. 
Specijalno ratarstvo je disciplina koja obuhvata proučavanje geografske rasprostranjenosti i rajonizaciju ratarskih kultura, istražuje njihove botaničke, biološke i ekološke karakteristike.

Voćarstvo

Voćarstvo je grana poljoprivrede, koja se bavi proizvodnjom, uzgojem, zaštitom i prodajom voća.. Voćari se bave proizvodnjom voća, od planiranja i odabira sadnica preko prihrane i zaštite do berbe plodova.

 Agroekološki uvjeti proizvodnje voća su: klima, tlo i položaj.

Priprema terena i podizanje voćnjaka obuhvaćaju: izbor terena, analizu tla i gnojidbu, rahljenje, izradu plana voćnjaka i nabavu kvalitetnih sadnica voćaka. U voćnjaku se obavljaju radovi obrade tla, zaštite od vremenskih neprilika, navodnjavanja i oprašivanja.

U voćarstvu koristi se poljoprivredna mehanizacija za obradu tla, sredstva za zaštitu voćaka, alati za rezidbu, oprema za berbu i skladištenje. Kada je zrelo ili poluzrelo, voće se bere, skladišti, razvrstava po klasama i kvaliteti, pakira te se transportira do mjesta prodaje.

Stočarstvo

Stočarstvo

Stočarstvo je jedna od primarnih djelatnosti kojom se ljudi bave već hiljadama godina, a koja se bavi uzgojem domaćih životinja u svrhu dobijanja proizvoda za ljudsku ishranu kao što su meso, mlijeko, mast, jaja i raznih sirovina kao što su koža, vuna, krzno, dlaka, perje, rogovi i papci.

Stočarstvo se danas definira kao grana poljoprivrede, a dijeli se na: govedarstvo, svinjogojstvo i peradarstvo, ovčarstvo, kozarstvo, konjogojstvo, pčelarstvo.

To je aktivnost kojom se bave ljudi još od davnih vremena, od doba naših dalekih predaka, a sve kako bi prehranili sebe i svoju porodicu. U početku su išli u lov kako bi preživljeli. Zbog toga su ubijali životinje, a kasnije su ih pripitomljavali kako ne bi morali ići u šume i tamo ih hvatati i ubijati.